VRIJEME JE ZA GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBVEZA

Porezne ?kazne? za inventurni manjak

Porezne ?kazne? za inventurni manjak

Utvrđeni se manjak evidentira kao potraživanje od odgovorne osobe koja je obvezna nadoknaditi ga od svoje plaće ili drugog izvora prihoda

Ako inventurna komisija utvrdi da u imovini nedostaje prijenosno računalo, namještaj, aparat ili stroj, svaki se manjak te imovine oporezuje PDV-om, a osnovica za izračun je nova nabavna cijena

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
mzuber@rif.hr

Inventura je godišnji popis imovine i obveza kojoj je isključivi cilj da se stanje u knjigovodstvu poduzetnika i drugih obveznika vođenja poslovnih knjiga uskladi sa stvarnim stanjem. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost imaju obvezu u poslovnim knjigama tijekom godine evidentirati sve promjene nastale na imovini, obvezama i kapitalu, pa bi stanja iskazana u poslovnim knjigama trebala uvijek održavati pravo stanje. No, s obzirom na to u pisanim dokumentima koji su podloga za evidentiranje u knjigovodstvu nisu uvijek obuhvaćene sve poslovne promjene, a ponekad ni ti pisani dokumenti ne odgovaraju stvarnom stanju, nužno je barem jednom na godinu obaviti cjelokupni popis imovine i obveza kako bi se otklonile eventualne razlike između stvarnog stanja i podataka koji se vode u poslovnim knjigama.

Godišnji popis imovine i obveza provodi se potkraj godine, s danom 31. prosinca. Ova se obveza ne odnosi na trgovačka društva u stečaju i društva nad kojima je otvoren likvidacijski postupak, jer oni provode popis imovine i obveza na dan otvaranja stečajnog odnosno likvidacijskog postupka. Trgovačka društva i druge pravne osobe koje su možda tijekom godine provodile popis imovine i obveza, nisu zbog te činjenice oslobođene obveze provođenja inventure sa stanjem na kraju poslovne godine.

Posljednjega dana u godini

Godišnjim popisom imovine i obveza utvrđuje se stvarno stanje posljednjega dana u godini, ali to ne znači da se taj zahtjevni posao fizički obavlja na datum 31. prosinca. Fizički se popis imovine i obveza uvijek obavlja prije ili nakon 31. prosinca, pa se naknadno za sve poslovne promjene koje su se dogodile u razdoblju između 31. prosinca i stvarnog datuma popisa korigiraju podaci iz provedenog propisa, kako bi se utvrdilo stanje na dan 31. prosinca. Dakako, što je stvarni datum fizičkog popisa bliži datumu 31. prosinca, to je veći stupanj pouzdanosti knjigovodstvenih stanja iskazanih u bilanci.

Popis imovine provode inventurne komisije koje imenuje ovlaštena osoba trgovačkoga društva ili druge pravne osobe. Važeći propisi više ne određuju fizičkih krug osoba koji ne mogu sudjelovati u izradi godišnjeg popisa, jer je za cjelinu poslovanja i za sadržaj financijskih izvještaja odgovaran zakonski predstavnik poduzetnika (u trgovačkom društvu ‡ član uprave, u ustanovi ‡ ravnatelj, u ostalim pravnim osobama ‡ osoba koja je u odgovarajućem registru upisana kao zakonski predstavnik). Ipak, ovlaštena osoba koja imenuje članove komisije za provođenje godišnjeg popisa mora voditi računa o tome da u komisiju ne imenuje osobe koje materijalno i financijski odgovaraju za imovinu koja se popisuje.

Što s inventurnim viškom

U slučaju kad se na temelju provedenoga godišnjeg popisa ustanovi da postoje razlike u podacima iskazanima u knjigovodstvu poreznog obveznika i stvarnog stanja imovine i obveza, utvrđenog popisom, ispravlja se knjigovodstveno stanje. Naoko je to samo tehnički posao, ali sadržajno je riječ o postupku koji za poduzetnika može imati značajne porezne posljedice, a posebno ako su u godišnjem popisu utvrđeni viškovi ili manjkovi. U slučaju kad se na temelju godišnjeg popisa utvrdi postojanje viška na imovini, postupak je relativno jednostavan. Poduzetnik je dužan zatečenu imovinu zavesti u poslovne knjige, čime se povećava stanje na trgovačkoj robi, zalihama gotovih proizvoda, zalihama sirovina i materijala, ovisno o tome koja je imovina utvrđena viškom.

Dakako, prethodno je uputno provjeriti je li doista riječ doista o višku ili je možda došlo do zamjene šifri pojedinih artikala, na što će primjerice ukazivati podaci ako je na jednom proizvodu utvrđen višak, a na drugome manjak artikala u istom iznosu. Imovina koja je na dan popisa zatečena kao višak zadužuje se u poslovnim knjigama, a obveza plaćanja poreza uslijedit će naknadno, onda kad se ta imovina proda, bilo kao trgovačka roba ili kao sirovina koja je u procesu proizvodnje ugrađena u gotov proizvod ili uslugu. Višak zatečene imovine samo naoko nije porezni problem, zato što obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na ostvareni rezultat poslovanja, nastaje naknadno. Višak zatečene imovine odmah po inventuri uvećava poslovne prihode, a još će se jednom ostvariti prihod u trenutku prodaje ili drugog načina otuđenja. Poduzetnik za istu imovinu iskazanu kao inventurni višak dvaput evidentira prihod od poslovanja.

Manjkovi zbog loma ili kvara

Mnogo više poreznih problema nastaje u slučaju kad se u godišnjem popisu utvrde manjkovi na imovini. Poduzetnik mora voditi računa o eventualnoj obvezi plaćanja PDV-a, a možda i poreza na dohodak ili poreza na dobit. U praksi se najviše događaju manjkovi koji su posljedica manipuliranja artiklima u procesu proizvodnje, trgovine ili druge poslovne djelatnosti poduzetnika. Pravilnici koje je donijela Hrvatska gospodarska komora primjenjuju se na sva trgovačka društva koja posluju u djelatnosti na koju se odnosi određeni pravilnik. Dopušteni iznosi kala, rastepa i loma utvrđeni su u postotku od prodanih količina određenog proizvoda i poduzetnik ih može primijeniti za utvrđivanje dopuštenog iznosa neoporeziva manjka samo ako raspolaže podatkom o vrsti i količini prodanih artikala.

Za fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost odgovarajuće pravilnike donijela je Hrvatska obrtnička komora, a oni se primjenjuju pri određivanju dopuštenih količina inventurnih manjkova kod fizičkih osoba, neovisno o tome jesu li te fizičke osobe obveznici poreza na dohodak ili su obveznici poreza na dobit. Odlukama Hrvatske obrtničke komore regulirani su dopušteni iznosi kala, rastepa i loma u djelatnost trgovine, u proizvodnji žitarica i brašna te u ugostiteljstvu.

Uz PDV i dodatni porezi

Manjak do visine propisane pravilnicima ovlaštenih komora ne podliježe plaćanju ni PDV-a, ni poreza na dobit odnosno poreza na dohodak. Inventurni manjak utvrđen iznad iznosa koji je dopušten pravilnicima ovlaštenih gospodarskih asocijacija, oporeziv je porezom na dodanu vrijednost i jednim od izravnih poreza, ili porezom na dobit ili porezom na dohodak. Ako je manjak utvrđen na proizvodima za koje je propisana obveza plaćanja posebnih poreza, osim poreza na dodanu vrijednost plaća se i odgovarajući iznos posebnog poreza (npr. nafta, kava, pivo, duhan i duhanske prerađevine).

Porezom na dodanu vrijednost oporeziv je i eventualni manjak dugotrajne imovine. Ako inventurna komisija utvrdi da u imovini nedostaje prijenosno računalo, namještaj, aparat ili stroj, svaki je manjak te imovine kod obveznika PDV-a oporezivje porezom na dodanu vrijednost. Obveza poreza na dodanu vrijednost obračunava se na cijenu nove nabave artikala koji su utvrđeni manjkom. Cijena nove nabave za trgovačku se robu definira kao nabavna vrijednost, a za proizvode koje je poduzetnik sam proizveo porezna osnovica određuje se na temelju stvarnih troškova proizvodnje. Za dugotrajnu imovinu je cijena nove nabave cijena prema kojoj bi ta imovina, određene starosti i stupnja otpisa, mogla biti nabavljena na tržištu.

Otpis na teret društva

Osim obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porezni obveznici moraju voditi računa i o obvezi plaćanja poreza na dobit ili poreza na dohodak na utvrđeni manjak, što ovisi o odluci koju je u vezi s utvrđenim manjkom donijela odgovorna osoba poduzetnika. Porezno je najbezbolnije da nastali manjak tereti rashode pravne osobe, ali takvi rashodi ne umanjuju osnovicu poreza na dobit. Ta je mogućnost dopuštena jedino ako je tijelo koje je aktima pravne osobe ovlašteno donijeti takvu odluku (npr. skupština trgovačkog društva, nadzorni odbor), odlučilo da za nastali manjak ne tereti nijednu odgovornu osobu, već da se manjak otpiše na teret pravne osobe. Porez na dobit plaća se prema stopi od 20 posto.

Ako se za utvrđeni manjak tereti odgovorna osoba, npr. poslovođa u trgovini ili skladištar, tada se u poreznom smislu postupa kao da su artikli prodani toj osobi. Utvrđeni manjak evidentira se kao prihod i potraživanje od odgovorne osobe koja je onda obvezna nadoknaditi iz svojih prihoda od plaće ili drugog izvora prihoda. Ako ovlaštena osoba poduzetnika ne donese odluku kojom za manjak tereti odgovornu osobu, niti postoje uvjeti da se nastali manjak otpiše na teret pravne osobe, tada je u poreznom smislu riječ o plaći odgovorne osobe. U slučaju kad su manjkovi na trgovačkoj robi, proizvodima, sirovinama ili na dugotrajnoj imovini utvrđeni kod obrtnika, u poreznom je smislu uvijek riječ o manjku koji tereti samog obrtnika i uvećava mu prihode poslovanja, osim ako on ne donese odluku da tereti odgovornog radnika.

Na koji se manjak ne plaća PDV
- manjak nastao kao posljedica kala, rastura i loma, uobičajenog u procesu proizvodnje, trgovine i drugih oblika poslovne uporabe, ali samo do visine koja je za pojedine djelatnosti utvrđena pravilnicima Hrvatske gospodarske komore i pravilnicima Hrvatske obrtničke komore,
- manjak nastao kao posljedica više sile, isteka roka trajanja proizvoda ili drugog razloga neupotrebljivosti proizvoda, ali pod uvjet da je zapisnik kojim se utvrđuje ta činjenica supotpisao porezni službenik ili drugo ovlašteno inspekcijsko tijelo
- manjkove nastale kao posljedica provalnih krađa, ali samo na temelju policijskog zapisnika
Djelatnosti koje mogu otpisati manjkove zbog kvara ili loma
- trgovine na malo
- trgovine na veliko
- proizvodnja i prerada nafte
- ugostiteljstvo
- graditeljstvo
- dorada i konfekcioniranje meda i drugih pčelinjih proizvoda
- proizvodnja jaja
- proizvodnja mlinarskih i pekarskih proizvoda
- industrija ulja
- proizvodnja šećera
- Industrija stočne hrane
- proizvodnja vina, mineralne vode i voćnih sokova
- proizvodnja i prerada duhana
- industrija prerade ribe

Kraj



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Arhiva

Infosistem i ABBA-e oformili konzorcij

Infosistem i ABBA-e oformili konzorcij

Infosistem iz Zagreba i ABBA iz Osijeku sklopili su ugovor o strateškom partnerstvu. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Infosistema Lora Čurković i direktor ABBA-a Ivica Hasanec, a cilj je snažan ...

Arhiva

Zbog dividende investitori se bacili na dionicu HT-a

Zbog dividende investitori se bacili na dionicu HT-a

Na Zagrebačkoj je burzi danas u najvećem fokusu investitora dionica HT-a jer u najavljenoj isplati predujma dividende mogu sudjelovati samo oni koji će u ponedjeljak biti upisani u SKDD kao ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Aktiviranje mrtvih računa u posebnom fondu dobro je rješenje

Aktiviranje mrtvih računa u posebnom fondu dobro je rješenje

ZA

Ingrid Antičević Marinović

4%

PROTIV

Drago Jakovčević

96%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 30.listopada 2014. 12:00