Promjene u Zakonu o obrtu

Ponovno legalizirano obavljanje domaće radinosti

Ponovno legalizirano obavljanje domaće radinosti

Godišnji prihod od domaće radinosti ili dopunskog zanimanja ograničen je i ne smije premašiti deseterostruki iznos prosječne bruto plaće u Hrvatskoj za prethodnu godinu. Tko premaši limit, gubi pravo na odobrenje za posao

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
mzuber@rif.hr

Nakon gotovo 14 godina, ponovno je ovog ljeta stavljena u zakonske okvire mogućnost da fizičke osobe u manjem opsegu obavljaju djelatnosti za koje je do sada bilo potrebno otvaranje obrta. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, koji je stupio na snagu 10. srpnja, ponovno je moguće obavljati domaću radinost i dopunska zanimanja kao posebni oblik obavljanja obrtničke djelatnosti. Domaća radinost i dopunsko zanimanje nisu novi pravni instituti. Poznavali su ih nekadašnji propisi o obavljanju samostalne djelatnosti osobnim radom, ali su bili ukinuti 1993. godine. Njihovo ponovno uvođenje u zakonske okvire omogućit će onima koji već jesu u radnom odnosu kao i onima koji su u mirovini da dođu do izvora dodatne zarade.

Samo predmeti s liste proizvoda

U domaćoj radinosti, odnosno kod kuće, moći će se izrađivati samo predmeti s posebne liste proizvoda, koju donosi ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, a na prijedlog Hrvatske obrtničke komore. Lista proizvoda mora biti donesena u roku tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o obrtu, najkasnije 10. listopada. Tek nakon toga zainteresirani će moći nadležnom uredu državne uprave za poslove gospodarstva, odnosno uredu grada Zagreba, podnijeti prijavu za obavljanje domaće radinosti u kojoj obvezno navode proizvode koje će izrađivati.

Opravdano je pretpostaviti da će na listi proizvoda koji će se moći izrađivati u domaćoj radinosti biti oni čija izrada ne zahtijeva posebne mjere zaštite zdravlja, posebne sanitarne i druge uvjete, ne zahtijeva da se poslovi obavljaju u prostorijama koje moraju zadovoljiti određene propisane minimalno-tehničke standarde. Primjeri takvih proizvoda su izrada nakita, suvenira, pletenje košara i drugih proizvoda od slame i pruća, izrada šešira i možda nekih drugih odjevnih predmeta. Sigurno je da jednom donesena lista proizvoda koji se mogu izrađivati u domaćoj radinosti ne mora biti konačna te da će se moći dopunjavati sukladno pokazanu interesu, o čemu bi trebala brinuti Hrvatska obrtnička komora.

Za sporedno zanimanje uvjet i stručnost

Sporedno zanimanje utvrđeno je kao obavljanje određenih usluga održavanja i popravaka, a listu usluga koje se mogu obavljati kao sporedno zanimanje također će u roku od tri mjeseca donijeti nadležni ministar. No, za razliku od domaće radinosti, za koju se ne postavljaju uvjeti stručne spreme, za obavljanje sporednog zanimanja, ovisno o djelatnosti koju prijavljuje, morat će se udovoljiti posebnim uvjetima. Lista usluga koje će se moći obavljati kao dopunsko zanimanje vjerojatno će uključivati usluge prepravljanja odjeće, obućarske usluge, sitne popravke u stanovima, čišćenje stanova, čišćenje stubišta, popravak nakita, održavanje vrtova i uređenje dvorišta i sl. Bilo je očekivanja da će se i usluge vođenja poslovnih knjiga poduzetnicima moći obavljati kao dopunsko zanimanje, ali to ne proizlazi iz odredbi izmijenjenog Zakona o obrtu.

Osobe koje imaju interesa obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje prijavljuju se u županijskom uredu za poslove gospodarstva odnosno uredu grada Zagreba, sa zahtjevom za izdavanje odgovarajućeg odobrenja. Ako udovoljavaju traženim uvjetima, nadležni ured će izdati pisano odobrenje, ali neće izdati obrtnicu, jer se obrtnica izdaje samo osobama koje osnivaju obrt. Izdana odobrenja vodit će se u posebnoj evidenciji koju će ustrojiti nadležni uredi državne uprave. Kopija izdanog odobrenja bit će dostavljena Poreznoj upravi, kako bi se mogla odrediti i nadzirati obveza plaćanja javnih davanja.

Tri ograničenja

Ograničenja za obavljanje domaće radinosti i dopunskog zanimanja mogu se uvjetno kategorizirati u tri skupine. Prvo ograničenje je lista proizvoda i lista usluga koje se mogu obavljati na temelju izdanog odobrenja. Drugo ograničenje se odnosi na prihod koji se od takve djelatnosti može ostvariti u kalendarskoj godini. Ukupni primici od domaće radinosti ili od dopunskog zanimanja u jednoj godini ne smiju premašiti deseterostruki iznos prosječne bruto plaće ostvarene u Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz prethodne godine. Za orijentaciju navodimo podatak o prosječnoj bruto plaći od siječnja do kolovoza 2006. godine koja bi bila kriterij za ovu godine da je od njenoga početka bilo moguće obavljanje domaće radinosti ili dopunskog zanimanja. Prema tim podacima, ukupni godišnji primitak ne bi smio biti veći od 65.650 kn.

Ako prihod od domaće radinosti ili prihod od obavljanja usluga popravaka i održavanja u dopunskoj djelatnosti premaši propisani godišnji limit, fizička osoba dužna je prestati obavljati tu djelatnost na temelju odobrenja, ali ne u trenutku kad premaši limitirani prihod, nego tek 1. siječnja sljedeće godine. Treće je ograničenje porezno. Fizičke osobe koje već imaju registriranu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja i fizičke osobe koje imaju registriranu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, za koju vode poslovne knjige i za koju su obveznici poreza na dodanu vrijednost, ne mogu uz tu registriranu djelatnost dobiti odobrenje ni za domaću radinost, ni za usluge popravka u dopunskom zanimanju. Na primjer, odvjetnica koja je obveznik PDV-a ne može u kućnoj radinosti izrađivati nakit, ili poljoprivrednik u sustavu PDV-a ne može u dopunskom zanimanju obavljati usluge održavanja i uređenja okućnica, čak ni ako proizvodi i usluge iz primjera budu na listi onih koji se inače mogu obavljati kao kućna radinost odnosno dopunsko zanimanje.

Obvezna javna davanja iz zarade

Može se pretpostaviti da će odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili za obavljanje usluga popravaka u dopunskom zanimanju uglavnom zatražiti osobe koje već jesu u radnom odnosu, kao oblik dopunjavanja kućnih prihoda. S aspekta poreza na dohodak, te će osobe ostvarivati dvije vrste prihoda: plaću iz radnog odnosa, za koju doprinose i porez na dohodak obračunava i uplaćuje poslodavac, te prihode od obavljanja domaće radinosti ili od obavljanja dopunskog zanimanja. Za tu drugu, dodatnu djelatnost osobe mogu izabrati plaćanje poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga ili u paušalnom godišnjem iznosu. Ovisno o izabranom načinu utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak, bit će im utvrđena i obveza za doprinose. U kojem iznosu i na koju osnovicu će fizičke osobe plaćati obavezne doprinose od toga novog pravnog oblika radnog angažiranja trebalo bi biti uređeno Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja.

Posebna pogodnost za umirovljenike

Obavljanje domaće radinosti ili dopunskog zanimanja bit će posebno interesantno umirovljenicima. Obavljanjem domaće radinosti i dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali to ne znači i da neće imati obvezu plaćanja nikakvih doprinosa od prihoda odnosno zarade. Ipak se za umirovljenike radi o pogodnosti koja do sada nije bila ugrađena u propise. Naime, korisnici mirovine nisu se mogli baviti obrtom nakon što su stekli uvjete za mirovinu, jer bi im u tom slučaju bila obustavljena isplata mirovine. Za obrtnike i poljoprivrednike koji vode poslovne knjige ta je obveza do sada bila izrijekom propisana, pa je ostalo izabrati: ili obavljanje djelatnosti ili mirovina. S obzirom na to da domaća radinost i dopunsko zanimanje nisu u smislu obveznog osiguranja izjednačeni s obrtom, prema novim se propisima u smislu mirovinskog osiguranja oni neće smatrati obrtnicima, iako im se odobrenje za rad izdaje na temelju Zakona o obrtu. Izuzimanje umirovljenika iz obveznoga mirovinskog osiguranja za domaću radinost i za dopunsko zanimanje omogućava umirovljenicima da izrađuju proizvode osobnih radom ili obavljaju određene usluge uz istovremeno ostvarivanje prava na mirovnu. Koje svote doprinosa će i nakon umirovljenja plaćati i hoće li ih uopće plaćati, bit će naknadno regulirano.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Arhiva

Infosistem i ABBA-e oformili konzorcij

Infosistem i ABBA-e oformili konzorcij

Infosistem iz Zagreba i ABBA iz Osijeku sklopili su ugovor o strateškom partnerstvu. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Infosistema Lora Čurković i direktor ABBA-a Ivica Hasanec, a cilj je snažan ...

Arhiva

Zbog dividende investitori se bacili na dionicu HT-a

Zbog dividende investitori se bacili na dionicu HT-a

Na Zagrebačkoj je burzi danas u najvećem fokusu investitora dionica HT-a jer u najavljenoj isplati predujma dividende mogu sudjelovati samo oni koji će u ponedjeljak biti upisani u SKDD kao ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Stranim investitorima treba omogućiti kupovinu hrvatskog državljanstva

Stranim investitorima treba omogućiti kupovinu hrvatskog državljanstva

ZA

Saša Cvetojević

20%

PROTIV

Damir Novotny

80%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 4.rujna 2014. 12:00