Obračun PDV-a u slučajevima ovrhe imovine

Kad ovrhu vodi bilježnik, dužnik nepravedno plaća PDV

Kad ovrhu vodi bilježnik, dužnik nepravedno plaća PDV

Kad sud zaračunava troškove prisilne naplate, nitko ne ostvaruje pravo na pretporez jer sud nije porezni obveznik PDV-a. Za njega je nevažno provodi li ovrhu za vjerovnika obveznika PDV ili onoga koji to nije

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
mzuber@rif.hr

Porez na dodanu vrijednost (PDV) je prometni porez i plaća se u svakoj fazi prometa. Porezni je obveznik uvijek prodavatelj, odnosno otuđitelj, dobra ili usluge koja je predmet oporezivanja. Primatelj, odnosno stjecatelj dobra ili usluge, samo je iznimno obveznik PDV-a, u posebnim slučajevima koji su pojedinačno navedeni u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i uvijek su vezani uz promet dobara i usluga s inozemstvom. U prometu između tuzemnih prodavatelja i kupaca obveznik PDV-a uvijek je prodavatelj, odnosno isporučitelj dobra ili usluge. Prodavatelj je dužan zaračunati PDV po propisanoj stopi na osnovicu u visini prodajne cijene i tako zaračunati porez iskazati na računu koji izdaje kupcu. On, dakle, ne snosi teret plaćanja PDV, nego ga prevaljuje na kupca i naplaćuje zajedno s vrijednošću isporučenog dobra ili usluge.

Obveznik PDV-a dužan je obračunani porez uplatiti u državni proračun u propisanim rokovima, neovisno o tome je li naplatio svoje potraživanje od kupca. Zbog takve zakonske odredbe obveza plaćanja PDV često mu je financijski napor. Obveznik PDV-a je dužan u propisani mjesečnim ili tromjesečnim razdobljima državi doznačiti ukupnu svotu zaračunatog poreza, umanjenu za pretporez, neovisno o naplati i plaćanju svojih potraživanja i obveza. Iznimka su samo obveznici PDV-a koji su fizičke osobe, a obveznici su poreza na dohodak koji obračunavaju PDV prema naplaćenim naknadama. Ta opća pravila zaračunavanja i plaćanja PDV pri isporuci dobara primjenjuju se i u slučaju provođenja ovršnih postupaka prisilnom prodajom imovine dužnika.

Dužnik plaća PDV

Ovrha je postupak prisilne naplate nečijeg potraživanja. Postupak prisilne naplate može se provesti na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Primjer ovršne isprave sudska je odluka ili sudska nagodba, ovršna isprava donesena u upravnom postupku, ovršna javnobilježnička isprava. Prisilnu naplatu potraživanja na temelju valjanih isprava može provesti sud ili javni bilježnik. Prisilna naplata može se provesti na novčanoj imovini ili pljenidbom dobara koju vrši ovršno tijelo. Kad se prisilna naplata provodi pljenidbom dobara da bi se njihovom prodajom koju provodi ovršno tijelo namirila potraživanja vjerovnika, smatra se da je nastala isporuka, a tako i obveza za PDV, između dužnika i kupca, a ne između dužnika i ovršnog tijela. Ovršno tijelo prisilno oduzima imovinu dužnika i prodaje ju u postupku prisilne naplate, ali ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela.

Isporuka će nastati tek kad ovršno tijelo tu imovinu proda zainteresiranom kupcu, a tada se prema propisima o PDV-u smatra da je došlo do isporuke između dužnika kao prisilnog otuđitelja i kupca dobra koje se prodaje. Novčani iznos koji ovršno tijelo naplati od kupca neće biti doznačen prisilnom otuđitelju dobra, nego vjerovniku na čiji je zahtjev ovršno tijelo provelo postupak prisilne naplate. Dakle, u postupku ovrhe na dobrima dužnika ovršno tijelo prodaje imovinu dužnika, ali ono prema propisima o PDV-u nije prodavatelj. Zainteresirani će kupac uplatiti odgovarajući novčani iznos na račun ovršnog tijela koje taj iznos doznačuje vjerovniku prodavatelja. Tako, s poreznog stajališta, postupak prodaje nije dovršen. Dužnik je kao prisilni prodavatelj još obvezan na kupovnu cijenu zaračunati porez na dodanu vrijednost i kupci ispostaviti račun. Kupac samo na temelju ispravnog računa može ostvariti pravo na pretporez.

Kad se PDV ne plaća

Dužnik je kao otuđitelj dobra dužan u obrascu PDV koji ispostavlja za mjesec odnosno tromjesečje u kojem je provedena prisilna prodaja njegove imovine iskazati obvezu za porez na dodanu vrijednost. To što on nije od kupca primio novac, ne utječe na njegovu poreznu obvezu. On je porezni obveznik i prema državi dužnik PDV-a, a iz novčanog iznosa naplaćenog za prodanu imovinu namireni su njegovi prijašnji dugovi. Dakako, ako se postupak prisilne naplate provodi prodajom imovine dužnika koji nije obveznik PDV-a, ni u postupku prisilne naplate nema zaračunavanja poreza na dodanu vrijednost. Na primjer, ako ovršno tijelo u postupku prisilne naplate prodaje automobil u vlasništvu npr. osiguravajućeg društva ili možda imovinu ustanove zdravstva, u trenutku isporuke automobila ili drugog dobra kupcu ne nastaje obveza za PDV. I tada se smatra da je isporuka nastala između dužnika i kupca, a ne između ovršnog tijela i kupca, ali dužnik ne može zaračunati PDV jer nije porezni obveznik. Posljedica toga je da kupac nema pravo na pretporez.

Troškovi prisilne naplate i PDV

Osim obveza koje proizlaze iz njegova duga prema vjerovniku, dužnik snosi i troškove postupka prisilne naplate. U vezi s PDV-om važna je razlika ovisno o tome koje tijelo provodi postupak prisilne naplate. Ako prisilnu naplatu provodi sud, troškovi ovrhe nisu opterećeni porezom na dodanu vrijednost. Naime, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost tijela državne vlasti ne smatraju se poduzetnicima i nisu porezni obveznici. Slijedom toga, sud kao tijelo državne vlasti nema pravo zaračunavati PDV na naknadu koju naplaćuje na ime podmirivanja troškova provođenja ovršnog postupka. Stranka za koju je sud obavio postupak prisilne naplate ne ostvaruje pravo na pretporez.

Potpuno je drukčija situaciju u slučaju kad postupak prisilne naplate provodi javni bilježnik. On se u smislu propisa o PDV-u smatra poduzetnikom za sve isporuke dobara i usluga koje obavlja uz naknadu. Javni bilježnik zaračunava PDV prema stopi do 22 posto na svaku svoju uslugu. Jedina je iznimka državna pristojba koju u ime i za račun državnih tijela naplaćuje od stranke. Javni bilježnik ne zaračunava PDV na državnu pristojbu jer je riječ o prolaznoj stavci na njegovu računu koju on samo naplaćuje u ime i za račun države. Kad javni bilježnik zaračunava svoju uslugu vezanu uz provođenje postupka ovrhe, mora na računu iskazati PDV. Javni bilježnik izdaje račun ovrhovoditelju za kojeg obavlja poslove vezane uz prisilnu naplatu, a ovrhovoditelj na temelju ispravnog računa ostvaruje pravo na pretporez.

Izvanredni prihod za vjerovnika

Problem nastaje kad se od dužnika, osim iznosa koji duguje vjerovniku, prisilno naplaćuju i troškovi ovrhe. U praksi ima mnogo primjera da se od dužnika prisilno naplati ukupna svota koju je zaračunao javni bilježnik iako je objektivno dužnikov dug vjerovniku manji za iznos PDV-a. Iznos PDV-a po računu javnog bilježnika treba snositi vjerovnik kojem je bilježnik obavio uslugu i koji po takvoj isporuci ostvaruje pravo na pretporez. Naplati li se od dužnika ukupna svota bilježničkih troškova ovrhe zajedno s PDV-om, mislim da bi dužnik od vjerovnika mogao zatražiti da mu vrati iznos koji je on (vjerovnik) iskoristio kao pretporez jer je u konačnici vjerovnik naplatio više i ta mu je razlika izvanredni prihod.

Nesporno je da vjerovnik od dužnika naplaćuje sve troškove nastaloe u vezi s provođenjem postupka ovrhe, ali ne smije biti u poziciji da nakon provedenog postupka ostvari i izvanredni prihod. Dakle, u tom slučaju dužnika bi trebalo teretiti samo za svotu naknade javnog bilježnika umanjenu za zaračunati PDV, a PDV po računu javnog bilježnika bilježniku bi trebao platiti vjerovnik. Vjerovnik je primio uslugu od javnog bilježnika i on po tom računu i isporuci ima pravo na pretporez. On (vjerovnik) može svotu pretporeza dobiti od države ili za iznos pretporeza smanjiti svoju doznaku zaračunatog PDV-a iako će ukupni iznos javnobilježničkog računa prisilno naplatiti od dužnika. Dužnici nad kojima se provodi postupak prisilne naplate trebali bi o tome voditi računa.

Kako zaraditi na PDV-u
Ako javni bilježnik svoju uslugu zaračuna 1.000 kn, što je zajedno s PDV-om 1.220 kn, po takvu će računu ostvariti pravo na 220 kn pretporeza, a njegov stvarni trošak prisilne naplate neće biti 1.220, nego 1.000 kn. Stoga bi dužniku u ovršnom postupku trebalo na ime troškova provođenja postupka prisilno naplatiti samo iznos od 1.000 kn, a ne ukupnu svotu od 1.220 kn.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Arhiva

Infosistem i ABBA-e oformili konzorcij

Infosistem i ABBA-e oformili konzorcij

Infosistem iz Zagreba i ABBA iz Osijeku sklopili su ugovor o strateškom partnerstvu. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Infosistema Lora Čurković i direktor ABBA-a Ivica Hasanec, a cilj je snažan ...

Arhiva

Zbog dividende investitori se bacili na dionicu HT-a

Zbog dividende investitori se bacili na dionicu HT-a

Na Zagrebačkoj je burzi danas u najvećem fokusu investitora dionica HT-a jer u najavljenoj isplati predujma dividende mogu sudjelovati samo oni koji će u ponedjeljak biti upisani u SKDD kao ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Uporabu službenih automobila treba bolje urediti

Uporabu službenih automobila treba bolje urediti

ZA

Vladimir Ferdelji

39%

PROTIV

Marijan Banelli

61%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 25.prosinca 2014. 12:00