Savjetnik

Minimalna plaća od 1. lipnja trebala bi se povećati 9,7 posto

Minimalna plaća od 1. lipnja trebala bi se povećati 9,7 posto

Opravdana su upozorenja ekonomskih stručnjaka da gospodarski uvjeti ne omogućavaju povećanje plaća u 2009. Poveća li se minimalac na 3.013 kune, smanjit će se raspon visine plaća

Piše: mr. sc. Marija Zuber,
savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije


Od 1. srpnja 2008. primjenjuje se Zakon o minimalnoj plaći kojim je prvi put u Hrvatskoj zakonski uređena najniža cijena rada. No to ne znači da do tada u Hrvatskoj nije bilo pravne regulative najniže cijene rada. Do stupanja na snagu Zakona o minimalnoj plaći najniža cijena rada uređivala se kolektivnim ugovorom čija je primjena odlukom nadležnog ministra bila proširena na sve poslodavce koji zapošljavaju radnike, a visina najniže plaće bila je izjednačena s najnižom osnovicom za plaćanje doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje.

Zakonom o minimalnoj plaći u pravnu je regulativu plaća uvedeno nekoliko novosti. Institut najniže plaće zamijenjen je nazivom ‘minimalna plaća’, što je obrazloženo potrebom približavanja našeg zakonodavstva terminima koje se rabi u konvencijama Međunarodne organizacije rada i u smjernicama Europske unije. Uvedena je nova metodologija utvrđivanja iznosa najniže cijene rada i njezino usklađenje s kretanjima drugih ekonomskih pokazatelja. Iznos minimalne plaće određen je u visini 39 posto od prosječne plaće ostvarene u Hrvatskoj u prijašnjoj kalendarskoj godini, tako da je od 1. srpnja 2008. minimalna plaća 2.747 kn na mjesec u bruto iznosu. Iako radno i socijalno zakonodavstvo nije predmet harmonizacije u Europskoj uniji, Europsko vijeće prihvatilo je brojne smjernice, preporuke i rezolucije kojima je zajednički cilj povećanje socijalne sigurnosti u državama članicama. Zakon o minimalnoj plaći na tragu je približavanja Hrvatske tim ciljevima.

Pravo na mimimalac

Minimalna plaća od 2.747 kn na mjesec najniža je cijena rada za radnika zaposlenog na puno radno vrijeme od najviše 40 sati na tjedan. Radniku koji radi na nepuno radno vrijeme minimalna plaća određuje se u jednaku omjeru

Kazne za poslodavce

Do 100.000 kn za neisplaćivanje minimalca

Važna je novost Zakona o minimalnoj plaći uvođenje prekršajnih kazni za poslodavce koji svojim radnicima ne isplate plaću najmanje u visini minimalne plaće. Do srpnja 2008. prekršajne su kazne bile propisane samo za neplaćanje obveznih doprinosa, a od 1. srpnja 2008. propisana je prekršajna kazna za poslodavce koji ne ispunjavaju obveze prema radnicima. Za taj je prekršaj zapriječena novčana kazna za pravne osobe u rasponu od 60 do 100 tisuća kuna, a za fizičke osobe u rasponu od sedam do 10 tisuća kuna.

u odnosu na minimalnu plaću za puno radno vrijeme u kojem je omjeru njegovo ugovoreno tjedno radno vrijeme spram punog tjednog radnog vremena. Na primjer, ako radnik radi na nepuno radno vrijeme 20 sati na tjedan, njegova minimalna plaća pola je minimalne plaće propisane za puno radno vrijeme, tj. 1.373,50 kn na mjesec.
Pravo na minimalnu plaću ne ovisi o složenosti poslova koje radnik obavlja ni o eventualnu ispunjenju zadane norme. Riječ je o minimalnoj cijeni rada radnika zaposlenog kod bilo kojeg poslodavca Hrvatskoj. Zakonska obveza isplate plaće najmanje u visini minimalne plaće važna je za svakog radnika koji bi na temeljeuprimjene ugovora o radu, pravilnika o radu i/ili kolektivnog ugovora koji obvezuje poslodavca dobio plaću u iznosu manjem od minimalne plaće. Zbog načela obvezne primjene za radnika najpovoljnijeg prava iz čl. 12. Zakona o radu takvog radnika štiti zakonski institut minimalne plaće.

Zakonom o minimalnoj plaći za tri je industrijske grane određeno prijelazno razdoblje od četiri godine u kojem te gospodarske grane moraju postupno primjenjivati svotu minimalne plaće jedinstveno određenu za Hrvatsku. Riječ je o tekstilnoj, drvnoprerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji. Za te je djelatnosti minimalna plaća od 1. srpnja 2008. određena u visini 94 posto od svote minimalne plaće određene za Hrvatsku i 2.582 je kune na mjesec. Namjera je zakonodavca da radnointenzivnim djelatnostima omogući postupno prilagođavanje da porast troškova rada ne bi previše ugrozio njihovu tržišnu konkurentnost.

U 2009. i u sljedeće dvije godine trebao bi se postupno povećavati udio minimalne plaće za tekstilnu, drvnu i kožarsko-obućarsku industriju, tako da 2009. bude 96 posto, 2010. godine 97, a 2011. godine 98 posto od svote minimalne plaće određene za cijelu Hrvatsku. Tek bi se od 1. lipnja 2012. na sve zaposlene u Hrvatskoj trebala primjenjivati jedinstveno određena minimalna plaća.

Usklađenje sredinom godine

Zakonom je propisana metodologija godišnjeg usklađenja iznosa minimalne plaće. Minimalna plaća svake se godine od 1. lipnja usklađuje s rastom prosječnih plaća u Hrvatskoj i stopom rasta društvenog proizvoda na temelju statističkih pokazatelja za razdoblje od siječnja do prosinca prethodne kalendarske godine. Slijedom tako uređenog automatizma od 1. lipnja 2009. trebao bi se odrediti novi iznos mjesečne minimalne plaće, i to na temelju dvaju statističkih pokazatelja: prosječne plaće u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do prosinca 2008., koja je prema objavljenim podacima 7.544 kn na mjesec, i podatka o realnoj stopi rasta društvenog proizvoda ostvarenoj u prethodnoj godini, koja je prema tromjesečnim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2008. 2,4 posto u odnosu na 2007.

Na temelju poznatih podataka minimalna bi plaća od 1. lipnja 2009. trebala biti 3.013 kn na mjesec, što je u odnosu na sada određen iznos povećanje od 9,7 posto. U djelatnosti tekstila, drvne i kožarsko-obućarske industrije minimalna bi plaća od 1. lipnja 2009. morala biti 2.892 kn, što je čak 12-postotno povećanje.
Još u vrijeme donošenja Zakona bilo je upozorenja da metodologija određivanja minimalne plaće na temelju automatskog vezivanja uz statističke podatke iz prethodne godine i zakonsko obvezivanje da Državni zavod za statistiku taj podatak objavi kao matematički određenu veličinu nije najsretnije rješenje. Već prva godina primjene Zakona o minimalnoj plaći pokazuje da su gospodarski uvjeti i okruženje u 2009. znatno promijenjeni u odnosu na 2008.

Dobre i loše strane

Zakonodavac je mogao zakonom propisati kriterije i parametre za godišnja usklađenja iznosa minimalne plaće, a iznos utvrđivati u postupku konzultacija ovlaštenih socijalni partnera na tržištu rada. Takvo rješenje ima većina europskih zemalja u svojim nacionalnim zakonodavstvima i ono omogućava prilagođavanje aktualnim gospodarskim uvjetima. Hrvatska se opredijelila za automatizam, pa u znatno pogoršanoj gospodarskoj situaciji traži načine da izbjegne automatsku primjenu Zakona o minimalnoj plaći.

Odustajanje od propisanog modela sada je moguće jedino izmjenama i dopunama Zakona koje donosi Sabor.
Opravdana su upozorenja ekonomskih stručnjaka da gospodarski uvjeti ne omogućavaju povećanje plaća za 2009. Ako se minimalna plaća poveća na 3.013 kn, posljedica toga bit će smanjenje raspona u visini plaća. Dekompresija plaća nije poticajna i smanjuje motivaciju za rad. S druge su strane opravdani socijalni zahtjevi da se upravo zbog gospodarske krize povećanjem minimalne plaće štiti životni standard zaposlenih koji rade na najslabije plaćenim radnim mjestima. Kojem se god rješenju prikloni Vlada, ono će s aspekta ekonomskih i socijalnih učinaka imati dobrih i loših strana.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Arhiva

Infosistem i ABBA-e oformili konzorcij

Infosistem i ABBA-e oformili konzorcij

Infosistem iz Zagreba i ABBA iz Osijeku sklopili su ugovor o strateškom partnerstvu. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Infosistema Lora Čurković i direktor ABBA-a Ivica Hasanec, a cilj je snažan ...

Arhiva

Zbog dividende investitori se bacili na dionicu HT-a

Zbog dividende investitori se bacili na dionicu HT-a

Na Zagrebačkoj je burzi danas u najvećem fokusu investitora dionica HT-a jer u najavljenoj isplati predujma dividende mogu sudjelovati samo oni koji će u ponedjeljak biti upisani u SKDD kao ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Gospodarska kriza neće naštetiti hrvatskim bankama

Gospodarska kriza neće naštetiti hrvatskim bankama

ZA

Gojko Bežovan

50%

PROTIV

Zdeslav Šantić

50%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 7.kolovoza 2014. 12:00