Najviše se štedi na zabavi

Čak 84 posto građana muči kriza, najpesimističniji Slavonci

Čak 84 posto građana muči kriza, najpesimističniji Slavonci

U vrijeme godišnjih odmora preko četiri petine građana (84 posto) i dalje je zabrinuto zbog krize za koju smatraju da će kod nas trajati još najmanje tri godine ili čak više od toga, pokazuje istraživanje GfK.

Najviše ih pogađa ekonomska nestabilnost (oko dvije trećine) te stopa nezaposlenosti (gotovo polovinu). Samo 14 posto građana smatra da ćemo u narednih godinu dana izaći iz krize, 19 posto ocjenjuje da iz krize izlazimo unutar tri godine, ali 65 posto ih navodi da će se kriza kod nas nastaviti i nakon tri godine. Takvih velikih pesimista je najviše (71 posto) u Slavoniji te Lici, Kordunu i Banovini, a najmanje u Zagrebu i okolici (48 posto).

Dok u oko 18 posto kućanstava ispitanici navode da ne osjećaju posljedice krize kod ostalih se posljedice najviše odnose na smanjene troškove za sve oblike razonode i zabave (56 posto), zatim odmah dolazi odjeća i obuća (55 posto), niži troškovi prehrane i/ili osobne higijene (kod 31 posto). Oko 28 posto kućanstava ocjenjuje da ima negativne posljedice zbog smanjenja plaće ili kašnjenja isplate plaća kod nekog od ukućana. Otkaz na poslu (barem jednog člana kućanstva) ozbiljno pogađa gotovo 10 posto kućanstava. U 4 posto kućanstava ne mogu više otplaćivati kredite.

Sada se gotovo 50 posto građana boji da će dalje rasti mogućnost gubitka posla ili će se još teže naći posao, odnosno 80 posto građana se slaže s tvrdnjom da će nezaposlenost i dalje rasti. Trenutnom financijskom situacijom zadovoljno je 20 posto građana, suprotno - izrazito nezadovoljnih je čak 56 posto. Stoga ne čudi da će se njih 69 posto manje zaduživati u slijedećih godinu dana (manje uzimati kredite, koristiti dozvoljeni minus po tekućem računu, koristiti kreditne kartice).
Razmišljajući o slijedećih godinu dana područje koje najviše zabrinjava građane u Hrvatskoj je ekonomska / gospodarska nestabilnost – 63 posto. Na drugom je mjestu gubitak posla, odnosno povećanje stope nezaposlenosti – 47 posto. Slijede: smanjenje životnog standarda – 38 posto, neefikasna vlada – 28 posto, rast cijena – 36 posto, sektor javnog zdravstva – 17 posto, korupcija - 15 posto, vanjski dug Hrvatske – 9 posto.

Vezani članci

Tko su europski samozaposlenici?

Je li Hrvatska zatajila EK-u milijarde kuna deficita? To je stvar metodologije...

Traženje posla je posao s punim radnim vremenom

Prvi put nakon šest mjeseci raste nezaposlenost

RBA: Teška situacija na tržištu rada



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Hrvatska

Novinar za opće dobro

Novinar za opće dobro

Nekad su ljudi u novinarstvo ulazili s idealima da ‘promijene svijet’. Komunistička vlast pokušavala je tu donkihoštinu kanalizirati u okvir ‘novinar – društveno-politički radnik’.

Hrvatska

Globalno tržište zahtijeva i inženjersko i ekonomsko znanje

Globalno tržište zahtijeva i inženjersko i ekonomsko znanje

Ulazak Hrvatske u EU, dakle na mnogo veće tržište, donio je velike promjene. Hrvatske tvrtke suočene su s drugačijim uvjetima i zahtjevima te novim načinom poslovanja. Jedan je od osnovnih ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Mjere uštede predstavljene Europskoj komisiji korak su u pravom smjeru

Mjere uštede predstavljene Europskoj komisiji korak su u pravom smjeru

ZA

Damir Novotny

67%

PROTIV

Ivana Maletić

33%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 23.travnja 2015. 12:00