Prvenstveno za financiranje obrtnih sredstava

HBOR predstavio novi program kreditiranja

HBOR predstavio novi program kreditiranja

Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Anton Kovačev, predstavio je novi program kreditiranja razvoja gospodarstva i novi način provedbe kreditiranja poduzetničkih projekata kroz podjelu rizika HBOR-a i poslovnih banaka.

Program je prvenstveno namijenjen financiranju obrtnih sredstava za poduzetnike koji su se zbog objektivnih razloga, utjecaja financijske i gospodarske krize, našli u poteškoćama, a imaju najmanje 25 posto privatnog vlasništva i ostvaruju najmanje 10 posto prihoda na međunarodnom tržištu. Krediti su namijenjeni za podmirenje obveza prema vjerovnicima, a do 30 posto kredita može se koristiti i za izmirenje obveza prema financijskim institucijama.

Za dodjelu kvota kredita HBOR-a, poslovne banke će sudjelovati na aukcijama te će se njihove ponude rangirati prema visini ponuđene kamatne marže. Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobravat će se u kunama uz kamatnu stopu od 1,8 posto godišnje. Poslovne banke će svoj dio kredita odobravati u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu, a kamatna stopa bit će u visini fiksne marže ponuđene na aukciji i uvećane za referentnu kamatnu stopu; prinosi trezorskih zapisa s rokom dospijeća 364 dana za kunske kredite ili 12-mjesečni EURIBOR za kredite s valutnom klauzulom.

Odobravat će se uz rok otplate do 3 godine uključujući poček do godine dana. Rok korištenja kredita je do 6 mjeseci po zaključenju ugovora o kreditu, te je također moguće i mostno kreditiranje. Podjela rizika provodit će se u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa HBOR-a. Za male i srednje poduzetnike HBOR kreditira i preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa u iznosu od 80 posto glavnice kredita. Poslovna banka kreditira i preuzima rizik do 60 posto iznosa ukupnog kredita uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju.

Novi način financiranja namijenjen je poduzetnicima koji novim ulaganjima doprinose povećanju zaposlenosti, izvoza, ostvarenju veće dodane vrijednosti i jačanju konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu i to u sektorima – poljoprivrede, prerađivačke industrije, turizma, te u sektoru vezanom uz projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Podjela rizika za velike investicijske projekte provodit će se također u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa. U slučaju velikih investicija HBOR će kreditirati i preuzeti rizik do 50 posto iznosa ukupnog kredita, a poslovna banka kreditirat će i preuzeti rizik od najmanje 50 posto iznosa ukupnog kredita. U ovom modelu kamatna stopa ukupnog kredita bit će ponderirani prosjek kamatnih stopa izravnog kredita HBOR-a i kredita poslovne banke. Osim za investicijska ulaganja HBOR će preuzimati 50 posto rizika uz jamstvo HAMAG Investa i po programu namijenjenom za pripremu proizvodnje. Kroz preuzimanje dijela rizika HBOR želi potaknuti poslovne banke na povećanje kreditnih plasmana u sektor gospodarstva te na taj način pokrenuti investicijski ciklus koji je preduvjet gospodarskog oporavka.

Poduzetnicima će na raspolaganju biti 8 milijardi kuna, a već sada poslovne banke imaju zahtjeve u visini 350 milijuna kuna.
- Jasna je poruka Vlade da stoji iza poduzetnika. Ovaj način omogućuje onima koji imaju nove projekte i ideje najlakši pristup kapitalu. Osim njih to može pomoći onima koji su u probleme upali zbog recesije, tako da je prebrode i sačuvaju radnja mjesta te spremni izađu iz krize. Teška je situacija, a ideja ima. Ovo će pomoći da se one realiziraju – istaknuo je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Ministar financija Slavko Linić rekao je kako je nedostatak sredstava velik problem pogotovo kada je nelikvidnost 43 milijardi kuna.
- Kako do kapitala je pitanje koje se nameće, a sada će poduzetnici imati 8 milijardi kuna na raspolaganju. Novac je kod onih koji će ga uložiti gdje je najisplativije. Vlada je ponudila rješenje poreznog duga kroz mogućnosti reprogramiranja i odgode plaćanja, ali od 31. ožujka sve se odmah naplaćuje. Uskoro će biti gotov zakon o stečaju gdje ćemo ispraviti nedostatke te će biti dan na raspravu. Sve je to smjer u borbi protiv nelikvidnosti – istaknuo je Linić.

Vezani članci

Kako izvoznicima može pomoći forfaiting?

Milanović: HBOR mora biti banka za izvoznike

HBOR-ova crna lista

Novi broj Lidera: Poslovna carstva - najmoćniji konsolidirano

Udio loših kredita porastao na 17,24 posto



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Hrvatska

Treba li liberalizirati tržište bezreceptnih lijekova?

Treba li liberalizirati tržište bezreceptnih lijekova?

Ljekari i doktori krenuli su u borbu protiv predstojeće liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova.

Hrvatska

Gavrilović: Ovo je nastavak hajke zbog arbitraže

Gavrilović: Ovo je nastavak hajke zbog arbitraže

Uvjeren sam da ovo predstavlja nastavak hajke državnih institucija zbog međunarodne arbitraže u kojoj Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske. Pritiscima na mene osobno, moju obitelj te tvrtku ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Tržište bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj treba liberalizirati

Tržište bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj treba liberalizirati

ZA

Dragan Munjiza

50%

PROTIV

Damir Jukica

50%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 4.prosinca 2014. 12:00