Manja konkurentnost zbog većih carina

HNB: EU donosi veliko opterećenje hrvatskim izvoznicima u zemlje Cefte

HNB: EU donosi veliko opterećenje hrvatskim izvoznicima u zemlje Cefte

Nakon ulaska Hrvatske u EU trećina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se izvoze u BiH opteretila bi se carinama, koje za znatan broj proizvoda mogu biti i veće od 20 posto, a prosječna carina pri izvozu tih proizvoda u Srbiju povećala bi se sa 4,5 na 13,2 posto, što će smanjiti konkurentnost hrvatskih izvoznika.

Pokazuje to analiza analitičara Hrvatske narodne banke o utjecaju pristupanja Hrvatske EU na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda objavljena u jednom od Biltena HNB-a. Pristupanjem EU za Hrvatsku, naime, prestaju vrijediti postojeći trgovinski sporazumi, od kojih je najvažniji onaj sa zemljama potpisnicama Cefte (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini), a započinje primjena zajedničke trgovinske politike Europske unije. To se posebice može odraziti na domaću poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Riječ je o utjecaju koji će uslijediti ako se u međuvremenu ništa ne dogodi. No, prema najavama potpredsjednika Vlade Nevena Mimice s kraja srpnja, odmah nakon ljetne stanke, EU će u ime Hrvatske početi pregovore sa zemljama Cefte o zadržavanju nultih ili najnižih carina na naše proizvode nakon ulaska u europsko članstvo. O važnosti Cefte za hrvatsko gospodarstvo govori podatak da Hrvatska na ta tržišta plasira petinu svoga ukupnoga robnog izvoza, a to je tržište jedno od rijetkih na kojemu Hrvatska ostvaruje višak te visoke prosječne stope rasta.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2011. hrvatski izvoz u zemlje Cefte (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija) iznosio je 1,84 milijardi eura i bio je za 10,9 posto veći nego u godini prije, dok je hrvatski uvoz iz tih zemalja iznosio 964,4 milijuna eura.
Pritom je među zemljama Cefte daleko najveći hrvatski izvoz u Bosnu i Hercegovinu, koji je lani iznosio 1,17 milijardi eura, dok je izvoz u Srbiju bio vrijedan 375 milijuna eura. Potom slijedi 96 milijuna eura vrijedan hrvatski izvoz u Makedoniju, 86 milijuna eura u Crnu Goru itd.

Od 1,8 milijardi eura prošlogodišnjeg hrvatskog izvoza u zemlje potpisnice Cefte, oko pola milijarde eura odnosilo se na poljoprivredne i prehrambene proizvode, što je čak 45 posto ukupnog hrvatskog izvoza tih proizvoda. Hrvatska je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim potpisnicama Cefte, a najviše s BiH, gdje se hrvatski proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Snižene stope carine primjenjuju se i pri izvozu u Srbiju, a preferencijalni trgovinski režimi važe i na tržištima ostalih članica.
Iz postojeće regulative carinskih tarifa i uvjeta trgovine dogovorenih SSP-om proizlazi da će i nakon ulaska u EU Hrvatska nastaviti izvoziti u BiH oko dvije trećine svojih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uz nultu stopu carine, a u tu skupinu proizvoda spadaju i niz važnih izvoznih proizvoda, kao što su pivo, pšenica, voda i bezalkoholna pića te ulja i masti.

No, za trećinu proizvoda u BiH (kako navode analitičari HNB-a ukupne vrijednosti od oko 100 milijuna eura) uvele bi se carine, koje će za priličan broj proizvoda biti i veće od 20 posto. Opterećenje bi bila najveće za proizvode mesne industrije (žive životinje, meso i mesne prerađevine), kod kojih će se primjenjivati carine ne samo u postotnom nego i u količinskom iznosu pa kod pojedinih proizvoda carinsko opterećenje može dosezati i 50 posto, napominju analitičari HNB-a.

Pogoršali bi se i uvjeti plasmana cigareta. Sada više od polovine hrvatskog izvoza cigareta (35 milijuna eura godišnje) odlazi na tržište BiH uz nultu stopu carine. BiH članicama EU naplaćuje carinu od 15 posto, što će se primjenjivati i na Hrvatsku.
Teret carina bio bi relativno velik i kod mliječnih proizvoda (uz procijenjenu prosječnu carinu od 8 posto), a i hrvatski proizvođači konditorskih proizvoda mogli bi izgubiti na konkurentnosti zbog uvođenja carine od oko 10 posto. U trgovini sa Srbijom pogoršat će se uvjeti ne samo u dijelu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (vrijednosti od oko 27 milijuna eura) nego i u dijelu industrijskih proizvoda.

Prosječna carina pri izvozu hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Srbiju povećat će se s 4,5 na 13,2 posto, a najveće carine očekuju se kod duhanskih proizvoda. Sada se cigarete iz Hrvatske uvoze u Srbiju u okviru kvote uz carinu od 10 posto (odnosno 15 posto izvan kvote), dok se na uvoz iz zemalja EU primjenjuje carina od 57,6 posto.

Vezani članci

Bruto inozemni dug Hrvatske na rekordnih 108 posto BDP-a

4 milijarde kuna koje uplaćujemo u EU sve su veći uteg za fiskalnu konsolidaciju

Jesu li banke u Hrvatskoj otporne na šokove?

Stečaj Nava banke 28. u posljednjih 15 godina

HNB predložio otvaranje stečajnog postupka nad Nava bankom



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Hrvatska

Hajdaš Dončić: U Ministarstvu prometa nema mjesta za rezove

Hajdaš Dončić: U Ministarstvu prometa nema mjesta za rezove

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić obišao je danas novoizgrađeni dio luke javnog prometa Červar Porat kod Poreča kao i gradilište ceste Vrvari-Bijela Uvala.

Hrvatska

Industrijska proizvodnja oštro pala, Grčić razloge traži u prošloj godini

Industrijska proizvodnja oštro pala, Grčić razloge traži u prošloj godini

Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Branko Grčić izjavio je danas da je do pada industrijske proizvodnje došlo u dijelu godine kad su neki drugi sektori postali dominantni, te da je ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Vlada treba prodati državna poduzeća

Vlada treba prodati državna poduzeća

ZA

Mladen Ostrički

72%

PROTIV

Vilim Ribić

28%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 31.srpnja 2014. 12:00