U listopadu iznosio 176,2 milijarde kuna

Javni dug premašio 50 posto BDP-a

Javni dug premašio 50 posto BDP-a

Hrvatski je javni dug, koji obuhvaća unutarnji i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, krajem listopada prošle godine iznosio 176,2 milijarde kuna, što je povećanje za 20,3 milijarde kuna u odnosu na kraj 2011. godine, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva financija.

U prvih deset mjeseci prošle godine javni je dug tako porastao za 13 posto. Na rast javnost duga tijekom prošle godine u većoj je mjeri utjecalo i preuzimanje obveza brodogradilišta pokrivenih državnim jamstvima u javni dug. Tijekom prošle godine su, naime, u državni dug preuzete obveze po jamstvima sektora brodogradnje u ukupnom iznosu od 9,2 milijarde kuna.

Po podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, udio javnog duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao je sa 46,7 posto krajem 2011. na 52,1 posto BDP-a krajem listopada prošle godine.

Promatrano prema razinama državne vlasti najveći se dio javnog duga odnosi na dug središnje države koji je krajem listopada 2012. godine iznosio 165,8 milijardi kuna, što je za 19,7 milijardi kuna, ili 13,5 posto više nego krajem 2011.

Dobrim dijelom to se povećanje odnosilo na već spomenuto preuzimanja kreditnih obveza brodogradnje pokrivenih državnim jamstvima u javni dug, dok se ostatak odnosi na zaduživanje u svrhu financiranja proračunskog deficita.

Od ukupnog duga središnje države od 165,8 milijardi kuna najveći se dio odnosi na zaduženje na domaćem tržištu koje je krajem listopada iznosilo 105,1 milijardu kuna, dok je inozemni dug središnje države iznosio 60,6 milijardi kuna.

Ukupni je dug izvanproračunskih korisnika krajem listopada prošle godine iznosio 8,7 milijardi kuna i u odnosu na kraj 2011. porastao je za 826 milijuna kuna. Unutarnji i inozemni dug lokalne države u prvih je deset mjeseci prošle godine smanjen za 232,3 milijuna kuna te je ukupni dug lokalne države krajem listopada iznosio 1,8 milijardi kuna.

Preuzimanje kreditnih obveza brodogradilišta pokrivenih državnim jamstvima u javni dug utjecalo je na smanjenje iznosa državnih jamstava, a podaci s kraja listopada prošle godine pokazuju da je ukupni iznos državnih jamstava u deset mjeseci smanjen za 7,7 milijardi kuna.

Potencijalni dug države kroz dana državna jamstva krajem listopada prošle godine iznosio je 38,8 milijardi kuna, što je 16,5 posto manje nego krajem 2011. godine. Tako je i udio državnih jamstava u procijenjenom BDP-u s 13,9 posto krajem 2011. smanjen na 11,5 posto krajem listopada 2012.

Statistika Ministarstva financija o javnom dugu posebno iskazuje i dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koji je krajem listopada iznosio 16,3 milijarde kuna, što je oko tri milijarde kuna više nego krajem prosinca 2011. godine. Udio duga HBOR-a u procijenjenom BDP-u u deset je mjeseci porastao za 0,8 postotnih bodova, na 4,8 posto krajem listopada.

Vezani članci

Javni dug dosegao 78 posto BDP-a

Ekonomisti banaka pesimističniji: Pad BDP-a i 2015.

Iduće godine novi zakoni za sanaciju financijskih institucija, banaka i investicijskih društva

Prognoza HNB-a: Stagnacija BDP-a u trećem kvartalu

Dalić: Iznimno visoki dug ove će godine doseći 80 posto BDP-a



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Hrvatska

Vlada zapošljava 349 novih službenika za EU projekte

Vlada zapošljava 349 novih službenika za EU projekte

Vlada je u srijedu prihvatila prijedlog o zapošljavanju 349 službenika u državnim institucijama, koji će se baviti pripremom projekata i prihvatom sredstava iz fondova Europske unije.

Hrvatska

Kako Vlada namjerava popraviti Zakon o strateškim investicijama?

Kako Vlada namjerava popraviti Zakon o strateškim investicijama?

Zbog nedostataka uočenih u godinu dana provođenja, na današnjem dnevnom redu sjednice Vlade bit će izmjene i dopune Zakona o strateškim investicijskim projektima.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Cijene nekretnina više neće padati

Cijene nekretnina više neće padati

ZA

Vedrana Likan

20%

PROTIV

Boro Vujović

80%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 27.studenoga 2014. 12:00