U listopadu iznosio 176,2 milijarde kuna

Javni dug premašio 50 posto BDP-a

Javni dug premašio 50 posto BDP-a

Hrvatski je javni dug, koji obuhvaća unutarnji i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, krajem listopada prošle godine iznosio 176,2 milijarde kuna, što je povećanje za 20,3 milijarde kuna u odnosu na kraj 2011. godine, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva financija.

U prvih deset mjeseci prošle godine javni je dug tako porastao za 13 posto. Na rast javnost duga tijekom prošle godine u većoj je mjeri utjecalo i preuzimanje obveza brodogradilišta pokrivenih državnim jamstvima u javni dug. Tijekom prošle godine su, naime, u državni dug preuzete obveze po jamstvima sektora brodogradnje u ukupnom iznosu od 9,2 milijarde kuna.

Po podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, udio javnog duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao je sa 46,7 posto krajem 2011. na 52,1 posto BDP-a krajem listopada prošle godine.

Promatrano prema razinama državne vlasti najveći se dio javnog duga odnosi na dug središnje države koji je krajem listopada 2012. godine iznosio 165,8 milijardi kuna, što je za 19,7 milijardi kuna, ili 13,5 posto više nego krajem 2011.

Dobrim dijelom to se povećanje odnosilo na već spomenuto preuzimanja kreditnih obveza brodogradnje pokrivenih državnim jamstvima u javni dug, dok se ostatak odnosi na zaduživanje u svrhu financiranja proračunskog deficita.

Od ukupnog duga središnje države od 165,8 milijardi kuna najveći se dio odnosi na zaduženje na domaćem tržištu koje je krajem listopada iznosilo 105,1 milijardu kuna, dok je inozemni dug središnje države iznosio 60,6 milijardi kuna.

Ukupni je dug izvanproračunskih korisnika krajem listopada prošle godine iznosio 8,7 milijardi kuna i u odnosu na kraj 2011. porastao je za 826 milijuna kuna. Unutarnji i inozemni dug lokalne države u prvih je deset mjeseci prošle godine smanjen za 232,3 milijuna kuna te je ukupni dug lokalne države krajem listopada iznosio 1,8 milijardi kuna.

Preuzimanje kreditnih obveza brodogradilišta pokrivenih državnim jamstvima u javni dug utjecalo je na smanjenje iznosa državnih jamstava, a podaci s kraja listopada prošle godine pokazuju da je ukupni iznos državnih jamstava u deset mjeseci smanjen za 7,7 milijardi kuna.

Potencijalni dug države kroz dana državna jamstva krajem listopada prošle godine iznosio je 38,8 milijardi kuna, što je 16,5 posto manje nego krajem 2011. godine. Tako je i udio državnih jamstava u procijenjenom BDP-u s 13,9 posto krajem 2011. smanjen na 11,5 posto krajem listopada 2012.

Statistika Ministarstva financija o javnom dugu posebno iskazuje i dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koji je krajem listopada iznosio 16,3 milijarde kuna, što je oko tri milijarde kuna više nego krajem prosinca 2011. godine. Udio duga HBOR-a u procijenjenom BDP-u u deset je mjeseci porastao za 0,8 postotnih bodova, na 4,8 posto krajem listopada.

Vezani članci

Gordan Maras: Hrvatska je daleko od grčkog scenarija

Ministarstvo financija bi u suradnji s HNB-om moglo više pozornosti posvetiti fiskalnim rizicima

Varga: Postignut dogovor o izlasku HZZO-a iz riznice

RBA: Objava podataka o BDP-u potvrdila je strahovanja

Na kraju 2013. javni dug iznosio 75,7 posto BDP-a!



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Hrvatska

Hrvatska će otkupiti Inu čim dočeka svoga Godota

Hrvatska će otkupiti Inu čim dočeka svoga Godota

Igrokaz oko Ine sve više podsjeća na teatar apsurda. Mol bi najradije Hrvatima preko zagrebačke podružnice samo prodavao gorivo, koje se ne bi prerađivalo u hrvatskim rafinerijama .

Hrvatska

Sud ukinuo pritvor Bandiću?

Sud ukinuo pritvor Bandiću?

Izvanraspravno vijeće je iz "procesnih razloga" ukinulo rješenje o određivanju istražnog zatvora zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, Slobodanu Ljubičiću i još sedmorici osumnjičenih, no oni nisu izašli danas iz Remetinca poput ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Treba promijeniti sustav beneficiranog radnog staža

Treba promijeniti sustav beneficiranog radnog staža

ZA

Krešimir Sever

59%

PROTIV

Miljenko Gočin

41%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 6.studenoga 2014. 12:00