Turizam najveći pokretač investicija

Šustar: Rast fizičkih pokazatelja nije garancija financijskih

Šustar: Rast fizičkih pokazatelja nije garancija financijskih

Financijski rezultati koje je predstavilo Ministarstvo turizma pokazuju da su prihodi od pružanja smještaja u prvih pet mjeseci rasli 10 posto. Kakvo je stanje trenutačno na terenu pitali smo predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu Kristiana Šustara.

Očekivanja od turizma su velika, međutim, neovisno o potencijalu i rastućem interesu na glavnim emitivnim tržištima, hrvatski je turizam suočen ne samo s globalnom krizom i borbom za opstanak, nego i sa suštinskim pitanjima kako ostvariti globalnu konkurentnost i osigurati sredstva za nove investicije kako se ne bi još više zaostalo u odnosu na zemlje iz okruženja

Kakvi su najnoviji podaci koji se mogu čuti od hotelijera, jesu li zadovoljni rezultatima lipnja i srpnja?
- U prvih pet mjeseci tekuće godine ostvarili smo kvalitetan rast. Nažalost, trenutačni kapaciteti i infrastruktura omogućuje nam rad unutar nekoliko mjeseci u godini kad pod utjecajem klime uspijevamo prodati naš glavni proizvod - more (sunce se podrazumijeva). Infrastrukture u užem ili širem smislu gotovo da i nemamo, u smislu atrakcija odnosno proizvoda koji omogućavaju zahvaćanje širih tržišnih segmenata i rad tijekom 6, 9 ili 12 mjeseci u godini, zbog čega ostvarujemo vrlo nisku stopu zauzeća svih kapaciteta. Moramo uzeti u obzir da pred i posezona još uvijek marginalno utječu na ukupne rezultate i svaki negativni pomak koji se dogodi tijekom srpnja i kolovoza nije nadoknadiv. Sve u svemu, imamo pozitivan trend i možemo očekivati stabilan rezultat s obzirom na okolnosti. Ipak, rast fizičkih pokazatelja nije istodobno i jamstvo financijskih. Ova će godina, zbog niza okolnosti, biti zahtjevnija od prethodnih.

Kakva je situacija s prihodima od ugostiteljstva?
- Za očekivati je da pod utjecajem krize potrošnja pada. Nažalost, u ovom trenutku nemamo dovoljno podataka za procjene, pa ocjene mogu biti isključivo paušalne. Potrošnja je između ostalog i posljedica strukture turističkog proizvoda u cijelosti, gdje moramo biti svjesni svih svojih ograničenja i nedostataka. Isto tako je potrebno uzeti u obzir da se problematična potrošnja u izvanpansionu kao tema ponavlja godinama.

Što možete poručiti onima koji u turizam gledaju kao slamku spasa u teškoj gospodarskoj situaciji?
- Očekivanja od turizma vrlo su velika, međutim, neovisno o potencijalu i rastućem interesu na glavnim emitivnim tržištima, danas je hrvatski turizam suočen ne samo s globalnom krizom i borbom za opstanak, nego i sa suštinskim pitanjima kako ostvariti globalnu konkurentnost i osigurati sredstva za nove investicije kako se ne bi još više zaostalo u odnosu na zemlje iz okruženja. Uslijed prevladavajućeg modela sezonskog turizma i nestimulativnih uvjeta u okruženju, i prije početka globalne recesije bilježili smo slabe poslovne rezultate i na razini sektora ostvarivali gubitke. S obzirom da su iscrpljene sve interne mogućnosti turističkog sektora za rast i razvoj, neophodno je da se država strateški odredi prema turizmu putem novog pozicioniranja u nacionalnoj ekonomiji i pritom postavi novi makroekonomski okvir koji će omogućiti veću efikasnost i jačanje turizma u regiji i na svjetskom tržištu. Utjecaj turizma na razvoj nacionalnoga gospodarstva u cjelini je takav da je turizam bez sumnje najvažniji pokretač investicija i gospodarskog rasta u godinama koje dolaze. Nažalost, danas još nismo na toj razini.


Pretplati se
Gdje kupiti
Pročitaj na iPadu

Vezani članci

Ovo su najveći prioriteti i problemi poduzetnika po sektorima (2.dio)

Ovo su najveći prioriteti i problemi poduzetnika po sektorima (1.dio)

HTZ odlučio štedjeti usred ljetne sezone

Počeli smo se gubiti u šumi zakona za koje se ne zna što se njima želi postići

U novom Lideru: Ljudski kapital - kako sačuvati najnestabilniji resurs



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Hrvatska

Javni dug raste i nosi visoke rizike u vezi s povećanjem razine kamatnih stopa

Javni dug raste i nosi visoke rizike u vezi s povećanjem razine kamatnih stopa

Iznos javnoga duga dosegao je krajem ožujka 288,5 milijardi kuna, čime je njegov udio u BDP-u narastao na razinu od 87,7 posto, a nastavak takvih tendencija kretanja javnoga duga doveo ...

Hrvatska

Koji je strateški plan prostornog razvoja Hrvatske?

Koji je strateški plan prostornog razvoja Hrvatske?

U prostoru zagrebačkog kluba Lauba pred nekoliko stotina uzvanika javnosti je predstavljen nacrt prijedloga ’Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske’.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Hrvatska mora prihvatiti izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja

Hrvatska mora prihvatiti izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja

ZA

Julija Kranjec

50%

PROTIV

Ruža Tomašić

50%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 2.srpnja 2015. 12:00