Do kraja godine registar investicija države

S Omblom ili bez nje, Hrvatskoj trebaju još bar tri hidroelektrane

S Omblom ili bez nje, Hrvatskoj trebaju još bar tri hidroelektrane HE Zakučac

Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) osnovan je Vladinom odlukom prije tri mjeseca iz potrebe da se s jednog mjesta kao svojevrsni 'krizni menadžment' koordinira, nadzire i usmjerava provedba energetske strategije te prate i vode investicije države i njenih tvrtki.

To je na današnjem prvom predstavljanju za medije kazao predsjednik Upravnog odbora CEI-a Dragan Marčinko dodajući da je CEI organiziran kroz tri sektora - energetike, javno-privatnog partnerstva (JPP i ESCO) i investicija. U idućih osam godina, do 2020., do kada bi, kako smatra, trebao biti zaokružen najveći dio investicija koje se sada planiraju i/ili počinju, CEI će na razne načine nadzirati i sudjelovati u projektima i investicijama vrijednim 120 milijardi kuna ili oko 15 milijardi kuna prosječno godišnje.

Od toga 100 milijardi kuna do 2020. ili 12,5 milijardi kuna godišnje ide u energetski sektor, 8 milijardi kuna ukupno ili milijarda kuna godišnje za energetsku učinkovitost (obnova javnih zgrada i slično), a 14 milijardi ili 1,5 milijarda kuna godišnje u JPP odnosno razne projekte raznih ministarstava, institucija i javnih tvrtki.
U suradnji sa svima njima CEI bi do kraja ove godine trebao dovršiti i izradu prvog cjelovitog registra investicija države, na čemu već rade i za čije će potrebe za nekoliko dana objaviti i natječaj za informatičko rješenje/softver.
Istaknuo je da će Hrvatska do 2030. bez ozbiljne provedbe energetske strategije koja predviđa diverzifikaciju ponude energije postati 'energetska kolonija' i više od 70 posto ovisna o uvozu energije. Taj se uvoz stalno povećava od 1990. do danas, kada se samo 55 posto energije iskorištava iz vlastitih izvora, a na ostatak različitih energija koje se uvoze ide godišnje oko 17 milijardi kuna.

- Sve i da se sada, odmah pokrenu projekti poput Plomina, Omble, LNG terminala i drugi, oni u funkciji ne mogu biti prije 2015. ili 2016., a do tada će se uvoz samo povećavati - kaže Marčinko ističući da je stoga hitno potrebno krenuti u gradnje novih hidro i termo elektrana, terminala za plin i naftu te konačno više iskoristiti neistražene, a velike potencijale nafte i plina u Jadranu.
Za aktualnu problematiku oko Omble kazao je da je dobro da se o tome raspravlja, ali i bez obzira na to, bila Ombla ili ne, uz to je potrebno pokrenuti gradnju još bar tri hidroelektrane u Podsusedu (Zagreb), Senju i Dubrovnik 2.
Za LNG terminal u Omišlju je kazao da se odustalo od stare ideje te sada sve kreće ispočetka i trenutno je u fazi izrade studije isplativosti, izvedivosti i sličnog.
Dotaknuo se i četiri energetske tvrtke u Hrvatskoj HEP-a, Ine, JANAF-a i Plinacroa koje su sada većinom prijenosnici, a ne prozvođači energije, na što se trebaju više usmjeriti, tim više što su njihove mreže dobre i još se mogu razvijati.
U vezi prijenosa energije kazao je da tu Hrvatska ima veće gubitke nego neke druge europske zemlje za čije pokrivanje trošimo 1,4 milijarde kuna godišnje, a s novom bi se strategijom samo tu moglo uštedjeti oko pola milijarde kuna godišnje.
- Tim četirima tvrtkama CEI je poslao ugovore o suradnji i kada se potpišu CEI će koordinirati i nadzirati i njihove aktivnosti - kazao je Marčinko. Osvrnuo se i na projekte energetske učinkovitosti i obnove fasada javnih zgrada za kojih je 20 natječaj u tijeku i na koji se za sada javio neočekivano mali broj zainteresiranih, što je objasnio nedostatkom informacija i edukacije.

Vezani članci

Energetika: pet najvećih hrvatskih zabluda

Novi broj Lidera: Zašto izvoznici ne mogu naći domaće dobavljače

Granić: Hrvatskoj nužna nova strateška energetska politika

Sunce, voda i vjetar učinili bi Hrvatsku energetski neovisnom

Poslovni rezultat Petrokemije neće utjecati na pronalaženje strateškog partnera



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Hrvatska

Hrvatska se neizdrživo zadužila

Hrvatska se neizdrživo zadužila

Nisam dobio analizu niti razloge da se iz državnih tijela, institucija ministarstava i drugih subjekata ili privatizira ili izdvoji dio poslova kako bi se moglo bolje kontrolirati, kazao je večeras ...

Hrvatska

Hrvatska će dobiti povrat od 32,5 milijuna eura iz europskog proračuna

Hrvatska će dobiti povrat od 32,5 milijuna eura iz europskog proračuna

Hrvatska bi po novom izračunu trebala dobiti povrat od svojih uplata u godišnji proračun Europske unije u iznosu 32,5 milijuna eura, a premijer Zoran Milanović je istaknuo da je to ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Aktiviranje mrtvih računa u posebnom fondu dobro je rješenje

Aktiviranje mrtvih računa u posebnom fondu dobro je rješenje

ZA

Ingrid Antičević Marinović

4%

PROTIV

Drago Jakovčević

96%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 30.listopada 2014. 12:00