Dosad 280.000 zahtjeva

Što je novo kod prijave poreza?

Što je novo kod prijave poreza?

Poreznici su do kraja ovog tjedna zaprimili oko 280 tisuća prijava poreza na dohodak za 2012. godinu, rok do kojeg građani mogu predati prijavu je zadnji dan veljače, a u Poreznoj upravi očekuju da bi ove godine moglo biti zaprimljeno oko 820 tisuća prijava.

Građani godišnju poreznu prijavu mogu predati izravno u ispostavi područnog ureda Porezne uprave prema mjestu svog prebivališta ili uobičajenog boravišta, ili je poslati poštom (preporučeno).

Porezna uprava izvijestila je da će zbog predaje prijava poreza na dohodak raditi produženo - u subotu, 23. veljače do 15,00 sati, a zadnji dan, u četvrtak 28. veljače do 19,00 sati.

Po podacima Porezne, do danas je zaprimljeno 277.733 prijava od očekivanih 820.000.

U prošloj je godini zaprimljeno 673.203 prijave poreza na dohodak za 2011. godinu od čega je obrađeno 648.542 prijave. Po tim obrađenim prijavama, pravo na povrat više uplaćenog poreza i prireza na dohodak ostvarila su 534.354 građana, u ukupnom iznosu 1,06 milijardi kuna, dok su državi razliku trebali uplatiti 71.192 obveznika u ukupnom iznosu 254,3 milijuna kuna.

Godišnje prijave neki su porezni obveznici dužni podnijeti, dok se nekima koji to nisu dužni možda to isplati jer mogu ostvariti neka prava te dobiti povrat poreza, ali porezni stručnjaci savjetuju da pritom u obzir uzmu sve parametre i pripaze jer u slučaju dobrovoljne prijave trebaju prijaviti sve dohotke ostvarene prošle godine.

Novine u sustavu poreza na dohodak vezane su uz izmjene Zakona o porezu na dohodak koje se primjenjuju od 1. ožujka 2012. i kojima je uvedeno oporezivanje mirovina iz inozemstva te oporezivanje dividendi i udjela u dobiti iznad 12.000 kuna.

Među poreznim obveznicima koji su obvezni podnijeti prijavu su primjerice građani koji su tijekom 2012. ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca istodobno (npr. četiri sata radili kod jednog, a četiri kod drugog poslodavca).

Prijavu su dužni podnijeti i građani koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, od kojih je Porezna uprava zatražila da naknadno plate porez na dohodak, ili su primili dohodak, a na taj dohodak nije obračunat, obustavljen i uplaćen predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, potom članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi te radnici koje je domaći poslodavac izaslao na rad u inozemstvo, ako im u Hrvatskoj nije plaćen predujam poreza na dohodak.

Prijavu pak nisu obvezni podnijeti građani koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više njih, ali ne istodobno, koji su ostvarili dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, dohodak od kapitala i/ili od osiguranja i/ili drugi dohodak (iz članaka 30., 31. i 32. Zakona), a pod uvjetom da to nije obvezan prema članku 39. Zakona.

No, porezni obveznici koji nisu obvezni mogu podnijeti godišnju prijavu kako bi ostvarili pravo na primjerice korištenje osobnog odbitka kojeg tijekom godine nije iskoristio, na uvećani osobni odbitak zbog činjenice da ima prebivalište ili boravi na područjima posebne državne skrbi ili brdsko-planinskim područjima, kao i zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanje odnosno godišnjeg izravnanje porezne osnovice, korištenje neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti, ili drugih prava propisanih zakonom.

Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja tih prava, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni oporezivi dohodak prema članku 5. Zakona, podsjećaju iz Porezne uprave.

I porezni stručnjaci ističu kako građani trebaju provjeriti isplati li im se prijavu podnijeti ili ne, uzeti u obzir sve parametre bitne za točan izračun, jer rezultat, umjesto povrata, može biti obveza uplate poreza.

Pritom napominju kako su i osobe koje moraju predati poreznu prijavu obvezne iskazati dohodak po osnovama za koje ih zakonodavac obvezuje, a dohodak iz ostalih izvora mogu prijaviti. No, iskažu li jedan takav izvor koji mogu prijaviti onda moraju iskazati sve vrste dohodaka koje su ostvarili iz svih izvora, a što onda povećava poreznu osnovicu pa kod izračuna sve to treba uzeti u obzir.

Na to pozornost trebaju obratiti i primjerice građani koji žele iskoristiti pravo na neoporezivi dio primitka od dividende i udjela u dobiti do 12.000 kuna. To pravo građani mogu iskoristi pri godišnjem obračunu poreza temeljem godišnje prijave, no u tom su slučaju obvezni iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, budući da po toj osnovi nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu (pod uvjetom da je u 2012. uplaćen predujam poreza na dohodak), napominju poreznici.

To primjerice znači da ako želite iskoristiti pravo na neoporezivi iznos dividende do 12.000 kuna, u prijavi morate navesti i druge ostvarene dohotke (npr. uz plaću i dividendu i dohodak ostvaren od autorskih honorara, imovine, osiguranja i sl.).

Od ožujka prošle godine oporezuju se i inozemne mirovine, pa su građani koji su u 2012. ostvarili mirovinu iz inozemstva, a nisu po toj osnovi uplatili predujam poreza na dohodak u Hrvatskoj obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu i u njoj iskazati mirovine iz inozemstva na koje nije plaćen predujam poreza prema tuzemnim propisima te ostali dohodak od nesamostalnog rada (primjerice mirovine ostvarene u Hrvatskoj). Također, obvezni su podnijeti godišnju poreznu prijavu ako su u 2012. ostvarili mirovinu od dva ili više isplatitelja istodobno (primjerice mirovinu od HZMO-a u Hrvatskoj i mirovinu iz inozemstva).

Iznimno, ako je mirovina ostvarena u zemlji s kojom je Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prema kojem je isključivo pravo oporezivanja dano zemlji izvora, a takav je primjer Njemačka, ti umirovljenici nisu obvezni podnijeti godišnju prijavu u Hrvatskoj po osnovi tog primitka, čak ni ako je primjerice uz tu mirovinu iz Njemačke ostvarena istodobno i mirovina od HZMO-a u Hrvatskoj, napominju iz Porezne uprave.

U visini poreznih stopa ni ove godine nema promjena, ali su izmjenama Zakona o porezu na dohodak (koje su stupile na snagu 1. ožujka 2012.) povećani osobni odbitak (za zaposlene sa 1.800 na 2.200 kuna, a za umirovljenike sa 3.200 na 3.400 kuna) te promijenjeni porezni razredi, pa su u prijalaznim i završnim odredbama propisane godišnje porezne stope i osnovice za utvrđivanje konačnog godišnjeg poreza po prijavi za 2012.

Vezani članci

Vlada odustala od obvezne porezne prijave za drugi dohodak

Možete li računati na povrat poreza?

Belgijci, Grci i Hrvati s najvećim porezima na rad na svijetu

Slovenija smanjila porez na dohodak poduzeća

Uskoro jednostavnija prijava poreza



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Hrvatska

Porezna reforma mijenja načelo 'radnik dobija malo, poduzetnik plaća puno'

Porezna reforma mijenja načelo 'radnik dobija malo, poduzetnik plaća puno'

Strukturne reforme na rashodovnoj strani proračuna, nastavak rasterećenja bruto cijene rada i stabilan porezni sustav tri su mjere za poticanje investicija i gospodarskog rasta, koje je danas najavio ministar financija ...

Hrvatska

Maras: važno razvijati inovativne projekte

Maras: važno razvijati inovativne projekte

Važno je razvijati inovativne projekte, inovacije stvaraju novu dodanu vrijednost, korisne su gospodarstvu i jedan su od tri prioriteta Vladine strategije razvoja poduzetništva do 2020. godine, kazao je ministar poduzetništva ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Štednju treba oporezivati progresivno

Štednju treba oporezivati progresivno

ZA

Drago Jakovčević

29%

PROTIV

Guste Santini

71%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 18.rujna 2014. 12:00