4 milijarde slabih kredita

I Slovenija prisiljena tražiti financijsku pomoć?

 I Slovenija prisiljena tražiti financijsku pomoć?

Zbog visokih kamatnih stopa na svoj dug te problema s dokapitalizacijom banaka čije bilance opterećuju slabi krediti, posebno oni građevinskom sektoru, nije isključeno da će i Slovenija možda biti prisiljena zatražiti pomoć europskog stabilizacijskog mehanizma.

Slovenske banke navodno imaju oko 4 milijarde slabih kredita, što čini oko 8 posto njihove bilance, a to je vrlo slično situaciji u Španjolskoj, čija je vlada morala potražiti financijsku pomoć Europe jer su njene banke imale 150 milijardi eura, odnosno 8,37 posto ukupne bilance, u slabim investicijama u građevinski sektor, odnosno nekretnine, navodi u četvrtak ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u svom poslovnom prilogu.

Slovenska vlada želi da se što prije dokapitalizira Nova Ljubljanska banka (NLB), s čime postoje teškoće zbog malog zanimanja stranih investitora, a a neslužbeno kapital nedostaje i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), Abanci Vipa te nekim manjim slovenskim bankama, navodi list.

- To bi moglo kobno djelovati na bankarski sustav i prisiliti državu da potraži pomoć ESM-a" navodi "Dnevnik". Financijski stručnjak Primož Cencelj izjavio je za "Dnevnik" da to za Sloveniju možda ni ne bi bilo slabo rješenje te kako bi Sloveniji bilo dovoljno oko 3,5 milijardi eura sredstava iz fonda da privremeno riješi probleme u svojim bankama. Pomoć iz europskog fonda za zaštitu eura bila bi jeftinije rješenje od kreditiranja na financijskom tržištu, gdje je očekivana kamata na slovenske desetogodišnje obveznice između 5,5 i 6 posto, navodi list.
Žiga Gregorinčič iz investicijskog fonda Alta Invest izjavio je za "Dnevnik" da očekuje da će se zahtijevane kamate na slovenske obveznice i dalje povećavati ako vlada ne bude odlučnije djelovala te da će se u tom slučaju država refinanciranje duga morati provoditi poput Italije i Španjolske, uglavnom kratkoročnim dužničkim instrumentima.

Gregorinčič tvrdi da, unatoč manjoj zaduženosti i proračunskom deficitu od nekih drugih država u eurozoni, Slovenija plaća više kamate upravo zbog problema u bankarskom sektoru, čije sve veće potrebe za dokapitalizacijom predstavljaju "tempiranu bombu".
- S obzirom na visinu potrebnih sredstava za dokapitalizaciju banaka, postoji visok rizik da se dug države može drastično povećati. Slovenija je preko banaka de facto mnogo zaduženija nego što se čini", rekao je Gregorinčič.

Vezani članci

Podravka najzainteresiranija za kupnju Žita

Booking.com otvorio novi ured u Ljubljani

Podravka najizgledniji kandidat za kupnju Žita

Slovenski ministar poljoprivrede protiv popuštanja u sporu oko vina teran

Hrvatski proizvođači još 15 godina nastavljaju s proizvodnjom kranjske kobasice



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Svijet

TUI grupa ove godine u Hrvatsku dovodi 200 tisuća turista s raznih europskih tržišta

TUI grupa ove godine u Hrvatsku dovodi 200 tisuća turista s raznih europskih tržišta

- TUI grupa zadnje dvije godine snažno ulazi na hrvatsko tržiste i imamo velike zajedničke planove za budućnost. Pokazala je otvoreni interes za sudjelovanje na natječaju za privatizaciju Kupara i ...

Svijet

Lorencin očekuje tri do četiri posto više gostiju nego lani

Lorencin očekuje tri do četiri posto više gostiju nego lani

Prvog dana ITB Berlina, najvećeg turističkog sajma na svijetu, koji se od 3.do 6. ozujka održava u glavnom gradu Njemačke, ministar Darko Lorencin najavio je susrete s turoperatorima i zračnim ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Hrvatska će biti spremna za uvođenje eura tek za 20 godina

Hrvatska će biti spremna za uvođenje eura tek za 20 godina

ZA

Hrvoje Stojić

50%

PROTIV

Ante Babić

50%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 12.ožujka 2015. 12:00