4 milijarde slabih kredita

I Slovenija prisiljena tražiti financijsku pomoć?

 I Slovenija prisiljena tražiti financijsku pomoć?

Zbog visokih kamatnih stopa na svoj dug te problema s dokapitalizacijom banaka čije bilance opterećuju slabi krediti, posebno oni građevinskom sektoru, nije isključeno da će i Slovenija možda biti prisiljena zatražiti pomoć europskog stabilizacijskog mehanizma.

Slovenske banke navodno imaju oko 4 milijarde slabih kredita, što čini oko 8 posto njihove bilance, a to je vrlo slično situaciji u Španjolskoj, čija je vlada morala potražiti financijsku pomoć Europe jer su njene banke imale 150 milijardi eura, odnosno 8,37 posto ukupne bilance, u slabim investicijama u građevinski sektor, odnosno nekretnine, navodi u četvrtak ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u svom poslovnom prilogu.

Slovenska vlada želi da se što prije dokapitalizira Nova Ljubljanska banka (NLB), s čime postoje teškoće zbog malog zanimanja stranih investitora, a a neslužbeno kapital nedostaje i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), Abanci Vipa te nekim manjim slovenskim bankama, navodi list.

- To bi moglo kobno djelovati na bankarski sustav i prisiliti državu da potraži pomoć ESM-a" navodi "Dnevnik". Financijski stručnjak Primož Cencelj izjavio je za "Dnevnik" da to za Sloveniju možda ni ne bi bilo slabo rješenje te kako bi Sloveniji bilo dovoljno oko 3,5 milijardi eura sredstava iz fonda da privremeno riješi probleme u svojim bankama. Pomoć iz europskog fonda za zaštitu eura bila bi jeftinije rješenje od kreditiranja na financijskom tržištu, gdje je očekivana kamata na slovenske desetogodišnje obveznice između 5,5 i 6 posto, navodi list.
Žiga Gregorinčič iz investicijskog fonda Alta Invest izjavio je za "Dnevnik" da očekuje da će se zahtijevane kamate na slovenske obveznice i dalje povećavati ako vlada ne bude odlučnije djelovala te da će se u tom slučaju država refinanciranje duga morati provoditi poput Italije i Španjolske, uglavnom kratkoročnim dužničkim instrumentima.

Gregorinčič tvrdi da, unatoč manjoj zaduženosti i proračunskom deficitu od nekih drugih država u eurozoni, Slovenija plaća više kamate upravo zbog problema u bankarskom sektoru, čije sve veće potrebe za dokapitalizacijom predstavljaju "tempiranu bombu".
- S obzirom na visinu potrebnih sredstava za dokapitalizaciju banaka, postoji visok rizik da se dug države može drastično povećati. Slovenija je preko banaka de facto mnogo zaduženija nego što se čini", rekao je Gregorinčič.

Vezani članci

Kriza će proći kad se na nju naviknemo

Pizza Hut uskoro otvara restorane u Hrvatskoj i Sloveniji

Hoće li slovenski parlament potvrditi Cerara za mandatara?

Cerarova pobjeda za strah u HDZ-u i SDP-u

Za povrat štednje bit će potrebno 6-7 godina, ovo je velik udarac za Sloveniju



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Svijet

4 razloga zbog kojih bi Europa ponovo mogla potonuti u krizu

4 razloga zbog kojih bi Europa ponovo mogla potonuti u krizu

Oštar pad cijena dionica i snažan rast prinosa na obveznice pokazuje da se, nakon dvogodišnje stanke, eurozona ponovno našla na udaru financijskih tržišta, i to zbog niza razloga, od slabog ...

1 komentara
Svijet

Kriza u eurozoni pet godina poslije – u Grčkoj se ne nazire sretan kraj

Kriza u eurozoni pet godina poslije – u Grčkoj se ne nazire sretan kraj

Grčka je poznata po mitovima i pričama, a jedna od najpoznatijih je ona o Odiseju – heroju kojem je nakon Trojanskog rata trebalo deset godina da pronađe put nazad na ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Hrvatske autoceste treba monetizirati

Hrvatske autoceste treba monetizirati

ZA

Saša Cvetojević

60%

PROTIV

Mijat Stanić

40%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 23.listopada 2014. 12:00