4 milijarde slabih kredita

I Slovenija prisiljena tražiti financijsku pomoć?

 I Slovenija prisiljena tražiti financijsku pomoć?

Zbog visokih kamatnih stopa na svoj dug te problema s dokapitalizacijom banaka čije bilance opterećuju slabi krediti, posebno oni građevinskom sektoru, nije isključeno da će i Slovenija možda biti prisiljena zatražiti pomoć europskog stabilizacijskog mehanizma.

Slovenske banke navodno imaju oko 4 milijarde slabih kredita, što čini oko 8 posto njihove bilance, a to je vrlo slično situaciji u Španjolskoj, čija je vlada morala potražiti financijsku pomoć Europe jer su njene banke imale 150 milijardi eura, odnosno 8,37 posto ukupne bilance, u slabim investicijama u građevinski sektor, odnosno nekretnine, navodi u četvrtak ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u svom poslovnom prilogu.

Slovenska vlada želi da se što prije dokapitalizira Nova Ljubljanska banka (NLB), s čime postoje teškoće zbog malog zanimanja stranih investitora, a a neslužbeno kapital nedostaje i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), Abanci Vipa te nekim manjim slovenskim bankama, navodi list.

- To bi moglo kobno djelovati na bankarski sustav i prisiliti državu da potraži pomoć ESM-a" navodi "Dnevnik". Financijski stručnjak Primož Cencelj izjavio je za "Dnevnik" da to za Sloveniju možda ni ne bi bilo slabo rješenje te kako bi Sloveniji bilo dovoljno oko 3,5 milijardi eura sredstava iz fonda da privremeno riješi probleme u svojim bankama. Pomoć iz europskog fonda za zaštitu eura bila bi jeftinije rješenje od kreditiranja na financijskom tržištu, gdje je očekivana kamata na slovenske desetogodišnje obveznice između 5,5 i 6 posto, navodi list.
Žiga Gregorinčič iz investicijskog fonda Alta Invest izjavio je za "Dnevnik" da očekuje da će se zahtijevane kamate na slovenske obveznice i dalje povećavati ako vlada ne bude odlučnije djelovala te da će se u tom slučaju država refinanciranje duga morati provoditi poput Italije i Španjolske, uglavnom kratkoročnim dužničkim instrumentima.

Gregorinčič tvrdi da, unatoč manjoj zaduženosti i proračunskom deficitu od nekih drugih država u eurozoni, Slovenija plaća više kamate upravo zbog problema u bankarskom sektoru, čije sve veće potrebe za dokapitalizacijom predstavljaju "tempiranu bombu".
- S obzirom na visinu potrebnih sredstava za dokapitalizaciju banaka, postoji visok rizik da se dug države može drastično povećati. Slovenija je preko banaka de facto mnogo zaduženija nego što se čini", rekao je Gregorinčič.

Vezani članci

Franck preuzima slovenske brendove kave Santana i Loka

Rast BDP-a u Sloveniji skoro šest puta veći nego u Hrvatskoj

Slovenski ministar poljoprivrede: Prodaja Žita Podravci štetna za Sloveniju

Operacija (na) tri srca

Podravka najzainteresiranija za kupnju Žita



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Svijet

Grčki referendum: 'Ne' europskim kreditorima reklo 61,25 posto građana

Grčki referendum: 'Ne' europskim kreditorima  reklo 61,25 posto građana

Grci su na referendumu u nedjelju velikom većinom glasova odbili zahtjeve međunarodnih vjerovnika i priklonili se stajalištu vlade Aleksisa Ciprasa, pokazuju rezultati nakon nešto više od 50 posto prebrojanih glasova.

Svijet

Još jedna u nizu kompanija prekinula je suradnju s Donaldom Trumpom

Još jedna u nizu kompanija prekinula je suradnju s Donaldom Trumpom

Donald Trump, milijarder i republikanski kandidat za predsjednika, je nedavno prokomentirao useljeničku politiku SAD-a tako što je imigrante iz Meksika nazvao silovateljima i dilerima. Čini se kako se nakon tog ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Hrvatska je iskoristila prednosti članstva u EU

Hrvatska je iskoristila prednosti članstva u EU

ZA

Tonino Picula

57%

PROTIV

Ivana Maletić

43%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 9.srpnja 2015. 12:00