4 milijarde slabih kredita

I Slovenija prisiljena tražiti financijsku pomoć?

 I Slovenija prisiljena tražiti financijsku pomoć?

Zbog visokih kamatnih stopa na svoj dug te problema s dokapitalizacijom banaka čije bilance opterećuju slabi krediti, posebno oni građevinskom sektoru, nije isključeno da će i Slovenija možda biti prisiljena zatražiti pomoć europskog stabilizacijskog mehanizma.

Slovenske banke navodno imaju oko 4 milijarde slabih kredita, što čini oko 8 posto njihove bilance, a to je vrlo slično situaciji u Španjolskoj, čija je vlada morala potražiti financijsku pomoć Europe jer su njene banke imale 150 milijardi eura, odnosno 8,37 posto ukupne bilance, u slabim investicijama u građevinski sektor, odnosno nekretnine, navodi u četvrtak ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u svom poslovnom prilogu.

Slovenska vlada želi da se što prije dokapitalizira Nova Ljubljanska banka (NLB), s čime postoje teškoće zbog malog zanimanja stranih investitora, a a neslužbeno kapital nedostaje i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), Abanci Vipa te nekim manjim slovenskim bankama, navodi list.

- To bi moglo kobno djelovati na bankarski sustav i prisiliti državu da potraži pomoć ESM-a" navodi "Dnevnik". Financijski stručnjak Primož Cencelj izjavio je za "Dnevnik" da to za Sloveniju možda ni ne bi bilo slabo rješenje te kako bi Sloveniji bilo dovoljno oko 3,5 milijardi eura sredstava iz fonda da privremeno riješi probleme u svojim bankama. Pomoć iz europskog fonda za zaštitu eura bila bi jeftinije rješenje od kreditiranja na financijskom tržištu, gdje je očekivana kamata na slovenske desetogodišnje obveznice između 5,5 i 6 posto, navodi list.
Žiga Gregorinčič iz investicijskog fonda Alta Invest izjavio je za "Dnevnik" da očekuje da će se zahtijevane kamate na slovenske obveznice i dalje povećavati ako vlada ne bude odlučnije djelovala te da će se u tom slučaju država refinanciranje duga morati provoditi poput Italije i Španjolske, uglavnom kratkoročnim dužničkim instrumentima.

Gregorinčič tvrdi da, unatoč manjoj zaduženosti i proračunskom deficitu od nekih drugih država u eurozoni, Slovenija plaća više kamate upravo zbog problema u bankarskom sektoru, čije sve veće potrebe za dokapitalizacijom predstavljaju "tempiranu bombu".
- S obzirom na visinu potrebnih sredstava za dokapitalizaciju banaka, postoji visok rizik da se dug države može drastično povećati. Slovenija je preko banaka de facto mnogo zaduženija nego što se čini", rekao je Gregorinčič.

Vezani članci

Slovenski ministar poljoprivrede: Prodaja Žita Podravci štetna za Sloveniju

Operacija (na) tri srca

Podravka najzainteresiranija za kupnju Žita

Booking.com otvorio novi ured u Ljubljani

Podravka najizgledniji kandidat za kupnju Žita



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Svijet

Kazne "pojele" prihode Deutsche Bank

Kazne "pojele" prihode Deutsche Bank

Premda je u prvom tromjesečju ostvarila gotovo rekordne prihode, dobit Deutsche Bank pala je 50 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 559 milijuna eura, zbog troškova sudskih postupaka ...

Svijet

Do 2016. i Beograd dobiva svoju Ikeu?

Do 2016. i Beograd dobiva svoju Ikeu?

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali priopćio je u petak da su gradske vlasti izdale lokacijsku dozvolu za gradnju robne kuće Ikea, ocijenivši da bi ona mogla biti izgrađena do kraja 2016. ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Litra benzina uskoro će premašiti 11 kuna

Litra benzina uskoro će premašiti 11 kuna

ZA

Jasminko Umičević

36%

PROTIV

Branko Poljak

64%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 30.travnja 2015. 12:00