Rasprava njemačkih sudova

Je li 374 eura mjesečno dovoljno za život?

Je li 374 eura mjesečno dovoljno za život?

Tko je u Njemačkoj dulje vrijeme bez posla prima pomoć u visini od 374 eura. Da li je to dovoljno za život dostojan čovjeka, o tomu u posljednje vrijeme pojačano raspravljaju njemački sudovi.

374 eura mjesečno. To je svota s kojom samac koji je dulje od jedne godine nezaposlen u Njemačkoj mora mjesec dana preživjeti, piše Deutsche Welle. Službeno se ta pomoć zove "potpora za nezaposlene II" i isplaćuje se dugotrajno nezaposlenima. U prvoj godini nakon gubitka radnog mjesta dijeli se tzv. "pomoć za nezaposlene I" i koja iznosi između 60 i 70 posto od posljednje plaće. Potpora za dugotrajno nezaposlene je zapravo drugi naziv za socijalnu pomoć i u narodu se naziva Hartz IV, po nekadašnjem političaru iz kabineta vlade kancelara Gerharda Schrödera Peteru Hartzu, koji slovi kao duhovni začetnik reforme njemačkog socijalnog sustava iz sredine prošlog desetljeća.

Treba napomenuti da uz isplatu "Hartz IV" (koji se financira iz državnog budžeta) općine subvencioniraju i troškove stanovanje i to u punom iznosu. Za život ostaje 374 eura. Savezna vlada smatra da je to dovoljno no mnogi primatelji ove pomoći nisu tog mišljenja. Unatoč mnogim tužbama (u najnovijoj je jedna nezaposlena žene od države tražila 1.000 eura mjesečno - i izgubila) sudovi su dosad dolazili do zaključka da je 374 eura "primjerena" svota da bi jedna odrasla osoba u Njemačkoj mogla voditi normalan život. Socijalne udruge su međutim na strani nezaposlenih. "S 374 eura se ne može ni izbliza mjesečno preživjeti a da taj život bude dostojan čovjeka. Potreban je minimum od najmanje 420 eura", smatra Ulrich Schneider iz socijalne udruge "Paritätische Wohlfahrtsverband". Država bi uz to, kako smatra Ulrich, još morala dodatno financirati sve veće izadtke poput kupovine namještaja ili kućanskih aparata.

Država bi po njegovom mišeljenju trebala u potpunosti revidirati kalkulaciju po kojoj se došlo do iznosa od 374 eura. "Pomoć mora biti bliža realnosti i pravednija", kaže Ulrich. On za ilustraciju pogrešne i nerealne kalkulacije pomoći za nezaposlene uzima primjer po kojem država za troškove pelena mjesečno odobrava 6,93 eura dok je za sladoled ili neki manji obrok tijekom školskih izleta mjesečno dovoljno 1,15 eura. I potpunom nepoznavatelju prilika je jasno da ovi iznosi nisu realni. No kako su onda državni službenici došli do ovih brojki koje kod mnogih izazivaju nevjericu? Gdje počinje potreba a gdje luksuz? Je li sladoled nakon posjeta kinu luksuz ili građansko pravo? Postoje mnogi koji smatraju da je pomoć previsoka i da ona zapravo nezaposlene ne motivira dovoljno na potragu za novim poslom. Tako npr. u Berlinu, gdje su najamnine stanova još uvijek relativno niske, nezaposleni prima mjesečno (zajedno s potporom za stanovanje) 752 eura. Mnogi koji su zaposleni u nižem platežnom sektoru (pomoćne prodavačice, frizerke, poslovi u ugostiteljstvu) mjesečno ne zarade mnogo više.

No Ulrich Schneider ali i mnogi drugi poput parlamentarne stranke Ljevica, smatraju da je sadašnja potpora premala. "Njemački Ustavni sud je donio dva zaključka: prvo da se primatelji pomoći Hartz IV u javnosti svojom vanjštinom ne smiju prepoznati kao takvi, a drugo da je moguće, barem u određenom obimu, ravnopravno sudjelovati u društvenim aktivnostima", kaže Schneider. Da se država ne ravna po ovim pravilima pokazuje činjenica, kako zaključuje Schneider, da je iz kalkulacije za visinu pomoći izbačena stavka čišćenja odijela pod obrazloženjem da primatelj potpore za dugotrajno nezaposlene ne mora pod svaku cijenu posjedovati odijelo. "To dovodi do izolacije i te osobe ne mogu punopravno sudjelovati u životu jednog društva", zaključuje Schneider. No javnost je podijeljena: dok neki još uvijek brane mišljenje da "posla ima dovoljno" drugi drže da je osobama koje primaju potporu za nezaposlene onemogućen povratak u "normalni" život. Otkako je uveden 2005., "Hartz IV" izaziva burne društvene rasprave a sudeći po najavljenim novim tužbama protiv ove socijalne mjere, rasprava ni u budućnosti neće nedostajati.

Vezani članci

Milanović potvrdio: Porezna stopa od 40 posto primjenjivat će se za veće prihode

'Njemačka mora povećati plaće radnicima kako bi pomogla susjedima da se izvuku iz recesije'

Njemačko gospodarstvo u padu, što je s oporavkom eurozone?

Hoće li Njemačka podleći 'kletvi'? Zašto zemlje pobjednice Svjetskog nogometnog prvenstva bilježe pad BDP-a?

Njemačka nogometna reprezentacija izgleda nezaustavljivo, ali ne i ekonomija



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Svijet

Euro nadomak najnižoj razini prema franku u 19 mjeseci

Euro nadomak najnižoj razini prema franku u 19 mjeseci

Euro se u utorak zadržao nadomak najniže razine prema švicarskom franku u 19 mjeseci, pritisnut očekivanjima o slaboj inflaciji i dodatnom ublažavanju monetarne politike u eurozoni.

Svijet

Fiat najveći izvoznik u Srbiji, izvezli vozila vrijedna 921 mil. eura

Fiat najveći izvoznik u Srbiji, izvezli vozila vrijedna 921 mil. eura

Najveći izvoznik u Srbiji u prvoj polovici 2014. je mješovita srbijansko-talijanska tvrtka Fiat automobili Srbija (FAS) s više od 920 milijuna eura, podaci su srbijanskog ministarstva financija.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Poljoprivreda može biti profitabilna i uz manje poticaje

Poljoprivreda može biti profitabilna i uz manje poticaje

ZA

Jan Marinac

79%

PROTIV

Mato Brlošić

21%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 28.kolovoza 2014. 12:00