Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Miodrag Šajatović

Najpoznatiji brk u novinarstvu napokon je dočekao da to dođe u modu. Glavni urednik osim na brkove ‘brije’ na izvoz. I to ničim izazvan. Nikako mu pod vrline ne bismo mogli ubrojiti točnost i organiziranost, no tjednu kolumnu nikad nije propustio napisati. Štoviše, piše ih još od kasnog socijalizma, kad je naoštrio pero i počeo žestoko zagovarati kapitalizam. Danas se pita: ‘Što mi je to trebalo?’


Ako je u Europi kriza, treba ići onamo gdje krize nema - u Afriku

Ako je u Europi kriza, treba ići onamo gdje krize nema - u Afriku

S velikom vjerojatnošću može se predvidjeti da hrvatska Vlada neće prepoznati važnost pravovremenoga strateškog okretanja nesvrstanim zemljama koje još postoje i nisu na dnu.

Prije nekoliko dana za potrebe jednog projekta procjenjivali smo koliko pozitivnih vijesti iz realnog sektora možemo skupiti u mjesec dana. Rezultat je bio prilično deprimirajući. Čak kad smo u obzir uzeli i vijesti iz svijeta... Među rijetkim vijestima-draguljima prikupljenima u posljednja dva tjedna posebnu vrijednost ima objava da je zagrebačka Elka ugovorila izvoz kabela vrijedan 2,5 milijuna eura u Afriku, točnije u NR Kongo. Naizgled, riječ je o sitnom, slučajnom poslu. Koja Afrika? Ma koje je to tržište? Tko će se smucati po zabitim aerodromima i hotelima u zemljama u kojima većina stanovništva ima kupovnu moć manju od dva dolara na dan? U kojima vlada prevelika korupcija...

Rast je rast 

Sve su to zablude. Pobjednici recesije u Europi bit će vlade i poduzetnici koji ‘namjeste glavu’ na potpuno drugačije razmišljanje nego dosad. Afrika (uz Aziju i Južnu Ameriku) danas bilježi, a tako će biti i u budućnosti, stope rasta BDP-a veće od četiri posto. Koliko god mala osnovica bila, rast je rast. Gotovo istovremeno s viješću o izvoznom poslu Elke u Kongu, u redakciju je stigao sažetak istraživanja o potencijalima afričkog, azijskog i južnoameričkog tržišta što su ga od konzultantske kuće Roland Berger naručile najrazvijenije zemlje svijeta okupljene u skupini G 20. Poruka je vrlo jasna: afričke i druge niskorazvijene zemlje imaju potencijal rasta. Još se jednom potvrđuje da su na dugi rok pobjednici zemlje s prirastom stanovništva. Siromašni troše većinu zarađenog. Bogati, pak, srazmjerno više štede. A u vrijeme svjetske nesigurnosti još više. Pa se u bankama gomila novac koji se nema gdje plasirati. Spomenuta studija upućuje na to da su afričke zemlje brzo rasle, a da je sad zapreka nedostatak infrastrukture. Pa i telekomunikacijske, u koju se ubacila Elka.

Lokalne države nemaju dovoljan kapacitet financiranja, pa se ide u privatno-javna partnerstva. Rizici postoje, ali stvari se popravljaju. U vrijeme kad se na Zapadu razbacivalo kreditima građanima, afrička su tržišta izgledala potpuno neatraktivno za one koji nemaju dugoročne instinkte. Primjer korporacije kojoj nije bilo mrsko uzimati ‘mrvice’ od siromašnih afričkih potrošača jest TetraPak. Kad je slavio 50 godina postojanja, novinarima iz cijelog svijeta pokazao je svoje pogone u Švedskoj. U jednom od njih proizvodile su se linije za pakiranje mlijeka. Bilo nam je čudno kad su nam pokazali linije koje idu u afričke punionice mlijeka. Bile su predviđene za pakiranja od maksimalno tri decilitra. Objašnjenje: tamošnji potrošači nemaju kupovnu moć da kupuju litru mlijeka na dan, nego mnogo manje. Ali kad se broj makar i siromašnih potrošača stalno povećava, i mali prihodi zbrojeno postaju znatni. Kad je kreditni balon puknuo, iznenada su i niskorazvijena, ali rastuća tržišta počela izgledati primamljivo.

Strateško sljepilo 

Hrvatske vlasti u ovih su 20 godina pokazale zavidnu razinu nesposobnosti ispravnoga strateškog razmišljanja. Dovoljno se sjetiti prepotentnosti iz 90-ih kad je vlast s podcjenjivanjem odbila ulazak u članstvo Cefte, jer je ‘genijalno’ procijenjeno da će Hrvatska brzo ući u EU, pa što će joj članstvo u drugorazrednoj Cefti. Zato se s velikom vjerojatnošću može predvidjeti da hrvatska Vlada neće prepoznati važnost pravovremenoga strateškog okretanja, pazite sad - one još postoje i nisu na dnu kao nekad - nesvrstanim zemljama. Otkako je postala ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić nije se nijednom očitovala o tim temama. A trebalo je još jučer otvoriti desetak ekonomskih predstavništava po Africi, Aziji i Južnoj Americi. No što očekivati od vlade koja zapravo nema osobu zaduženu za izvoz.
Moram priznati da mi nikako nije jasno kako ni prošla ni ova vlast ne vide jednostavne istine i velike prilike za strateško pozicioniranje. 

Umjesto ofenzive na rastuća tržišta, premijer i njegovi ministri, ali isto tako i veleumni ‘analitičari’, mrtvo hladno konstatiraju da je Europa u recesiji i da je normalno da to uzrokuje pad hrvatskog izvoza. I nikom ništa. Tako je i tu se ništa ne može... Naravno da ima i pametnijih država i njihovih vodstava koji će iskoristiti jedine zdrave prilike. Učinit će to i neke pojedinačne tvrtke poput Elke. Ali to neće biti dovoljno da građani Hrvatske ne budu s pravom kažnjeni daljnjim padom životnog standarda.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Ustavni suci nisu čuli da je Hrvatska pred bankrotom

Ustavni suci nisu čuli da je Hrvatska pred bankrotom

Za kroničara ekonomskih i s njima povezanih političkih zbivanja u Hrvatskoj velika je opasnost da ogugla na sve apsurde i ekonomske anomalije koje godinama nezaustavljivo naviru. Ono, navikneš se na gluposti. Postanu ti normalne. Više ih i ne primjećuješ. Pomiriš se da su stvari takve i da se ne mogu promijeniti...

2 komentara
N@kovanj

Branimir Kovač

Može li Microsoft vratiti 'izgubljeno desetljeće'?

Može li Microsoft vratiti 'izgubljeno desetljeće'?

Zadnjih nekoliko godina nije bilo baš blagonaklono prema starim dobrim osobnim računalima. Dramatični podaci o smanjenju broja prodanih primjeraka stizali su iz kvartala u kvartal, a više ili manje potkovani analitičari natjecali su se u prognozama u kojima su najavljivali 'smrt PC računala'.

3 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Procijenili mu godišnji prihod na temelju vrijednosti automobila

Procijenili mu godišnji prihod na temelju vrijednosti automobila

Neki sam dan razgovarao sa slikarom Zagrepčaninom koji upravo u ovo vrijeme svake godine ostvaruje najveći prihod slikajući po jadranskim mjestima. Godinama je to radio; svake bi mu godine lokalna vlast izdala dozvolu koju je platio pa je mogao postaviti platno te uzeti kist u ruke.

4 komentara
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Vlada treba prodati državna poduzeća

Vlada treba prodati državna poduzeća

ZA

Mladen Ostrički

71%

PROTIV

Vilim Ribić

29%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 31.srpnja 2014. 12:00