Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Miodrag Šajatović

Najpoznatiji brk u novinarstvu napokon je dočekao da to dođe u modu. Glavni urednik osim na brkove ‘brije’ na izvoz. I to ničim izazvan. Nikako mu pod vrline ne bismo mogli ubrojiti točnost i organiziranost, no tjednu kolumnu nikad nije propustio napisati. Štoviše, piše ih još od kasnog socijalizma, kad je naoštrio pero i počeo žestoko zagovarati kapitalizam. Danas se pita: ‘Što mi je to trebalo?’ Službenu biografiju možete naći ovdje.


Ako je u Europi kriza, treba ići onamo gdje krize nema - u Afriku

Ako je u Europi kriza, treba ići onamo gdje krize nema - u Afriku

S velikom vjerojatnošću može se predvidjeti da hrvatska Vlada neće prepoznati važnost pravovremenoga strateškog okretanja nesvrstanim zemljama koje još postoje i nisu na dnu.

Prije nekoliko dana za potrebe jednog projekta procjenjivali smo koliko pozitivnih vijesti iz realnog sektora možemo skupiti u mjesec dana. Rezultat je bio prilično deprimirajući. Čak kad smo u obzir uzeli i vijesti iz svijeta... Među rijetkim vijestima-draguljima prikupljenima u posljednja dva tjedna posebnu vrijednost ima objava da je zagrebačka Elka ugovorila izvoz kabela vrijedan 2,5 milijuna eura u Afriku, točnije u NR Kongo. Naizgled, riječ je o sitnom, slučajnom poslu. Koja Afrika? Ma koje je to tržište? Tko će se smucati po zabitim aerodromima i hotelima u zemljama u kojima većina stanovništva ima kupovnu moć manju od dva dolara na dan? U kojima vlada prevelika korupcija...

Rast je rast 

Sve su to zablude. Pobjednici recesije u Europi bit će vlade i poduzetnici koji ‘namjeste glavu’ na potpuno drugačije razmišljanje nego dosad. Afrika (uz Aziju i Južnu Ameriku) danas bilježi, a tako će biti i u budućnosti, stope rasta BDP-a veće od četiri posto. Koliko god mala osnovica bila, rast je rast. Gotovo istovremeno s viješću o izvoznom poslu Elke u Kongu, u redakciju je stigao sažetak istraživanja o potencijalima afričkog, azijskog i južnoameričkog tržišta što su ga od konzultantske kuće Roland Berger naručile najrazvijenije zemlje svijeta okupljene u skupini G 20. Poruka je vrlo jasna: afričke i druge niskorazvijene zemlje imaju potencijal rasta. Još se jednom potvrđuje da su na dugi rok pobjednici zemlje s prirastom stanovništva. Siromašni troše većinu zarađenog. Bogati, pak, srazmjerno više štede. A u vrijeme svjetske nesigurnosti još više. Pa se u bankama gomila novac koji se nema gdje plasirati. Spomenuta studija upućuje na to da su afričke zemlje brzo rasle, a da je sad zapreka nedostatak infrastrukture. Pa i telekomunikacijske, u koju se ubacila Elka.

Lokalne države nemaju dovoljan kapacitet financiranja, pa se ide u privatno-javna partnerstva. Rizici postoje, ali stvari se popravljaju. U vrijeme kad se na Zapadu razbacivalo kreditima građanima, afrička su tržišta izgledala potpuno neatraktivno za one koji nemaju dugoročne instinkte. Primjer korporacije kojoj nije bilo mrsko uzimati ‘mrvice’ od siromašnih afričkih potrošača jest TetraPak. Kad je slavio 50 godina postojanja, novinarima iz cijelog svijeta pokazao je svoje pogone u Švedskoj. U jednom od njih proizvodile su se linije za pakiranje mlijeka. Bilo nam je čudno kad su nam pokazali linije koje idu u afričke punionice mlijeka. Bile su predviđene za pakiranja od maksimalno tri decilitra. Objašnjenje: tamošnji potrošači nemaju kupovnu moć da kupuju litru mlijeka na dan, nego mnogo manje. Ali kad se broj makar i siromašnih potrošača stalno povećava, i mali prihodi zbrojeno postaju znatni. Kad je kreditni balon puknuo, iznenada su i niskorazvijena, ali rastuća tržišta počela izgledati primamljivo.

Strateško sljepilo 

Hrvatske vlasti u ovih su 20 godina pokazale zavidnu razinu nesposobnosti ispravnoga strateškog razmišljanja. Dovoljno se sjetiti prepotentnosti iz 90-ih kad je vlast s podcjenjivanjem odbila ulazak u članstvo Cefte, jer je ‘genijalno’ procijenjeno da će Hrvatska brzo ući u EU, pa što će joj članstvo u drugorazrednoj Cefti. Zato se s velikom vjerojatnošću može predvidjeti da hrvatska Vlada neće prepoznati važnost pravovremenoga strateškog okretanja, pazite sad - one još postoje i nisu na dnu kao nekad - nesvrstanim zemljama. Otkako je postala ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić nije se nijednom očitovala o tim temama. A trebalo je još jučer otvoriti desetak ekonomskih predstavništava po Africi, Aziji i Južnoj Americi. No što očekivati od vlade koja zapravo nema osobu zaduženu za izvoz.
Moram priznati da mi nikako nije jasno kako ni prošla ni ova vlast ne vide jednostavne istine i velike prilike za strateško pozicioniranje. 

Umjesto ofenzive na rastuća tržišta, premijer i njegovi ministri, ali isto tako i veleumni ‘analitičari’, mrtvo hladno konstatiraju da je Europa u recesiji i da je normalno da to uzrokuje pad hrvatskog izvoza. I nikom ništa. Tako je i tu se ništa ne može... Naravno da ima i pametnijih država i njihovih vodstava koji će iskoristiti jedine zdrave prilike. Učinit će to i neke pojedinačne tvrtke poput Elke. Ali to neće biti dovoljno da građani Hrvatske ne budu s pravom kažnjeni daljnjim padom životnog standarda.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
N@kovanj

Branimir Kovač

Promjene su tvrd ORaH

Promjene su tvrd ORaH

Zadnji sam puta na ovom mjestu pisao o mogućem dolasku Ubera u Hrvatsku te činjenici da promjene koje diktiraju nove tehnologije, ma što mislili o njima, nije moguće zaustaviti. U međuvremenu, oglasila se politička stranka ORaH te pozvala taksiste da se usprotive navedenom dolasku. Ako niste zadnjih mjesec dana proveli na pustom otoku, što s obzirom na sezonu godišnjih i nije tako nemoguće, vjerojatno ste o tome već negdje čitali.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Kako se približavaju izbori, tako u medijima sve više ekonomista i poduzetnika nudi rješenja koja bi trebali provesti budući politički pobjednici. Tako je ekonomistica i donedavna saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić u subotnjem izdanju Jutarnjeg objavila autorski tekst što bi pobjednici trebali napraviti. Prvi ključni problem koji bi, prema njezinu mišljenju, trebalo rješavati jest smanjivanje javnog duga: 'Jedino konkretno rješenje koje će Hrvatsku osloboditi prezaduženosti jest uravnoteženje proračuna'.

1 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Zaklada Čujem, vjerujem, vidim poslala je pismo medijima u kojem optužuje Poreznu upravu kako želi uvesti 'porez na invalidnost'. Dobila je rješenje za plaćanje poreza na tvrtku od 340 kuna na temelju Zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, a iz toga slijedi da će platiti i porez na dobit iduće godine. Ovaj primjer pokazuje kako griješe Zaklada i PU.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

ZA

Gordan Maras

40%

PROTIV

Ivan Šuker

60%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 3.rujna 2015. 12:00