Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Miodrag Šajatović

Najpoznatiji brk u novinarstvu napokon je dočekao da to dođe u modu. Glavni urednik osim na brkove ‘brije’ na izvoz. I to ničim izazvan. Nikako mu pod vrline ne bismo mogli ubrojiti točnost i organiziranost, no tjednu kolumnu nikad nije propustio napisati. Štoviše, piše ih još od kasnog socijalizma, kad je naoštrio pero i počeo žestoko zagovarati kapitalizam. Danas se pita: ‘Što mi je to trebalo?’ Službenu biografiju možete naći ovdje.


Kerumov poučak: izvlači gotovinu iz tvrtke dok možeš

Kerumov poučak: izvlači gotovinu iz tvrtke dok možeš

Zahvaljujući zasad nepoznatim lopovima javnost je saznala da je splitski poduzetnik i gradonačelnik Željko Kerum kod kuće držao dva milijuna kuna gotovine. Prije svega, ne treba se radovati tuđoj nevolji s provalnicima.

Na osobnoj razini to je svakako stresna situacija. Nije lako živjeti s osjećajem da ti je netko provalio u intimu doma. Da to može biti i netko poznat. I da se situacija može ponoviti kad netko od ukućana bude kod kuće.
Nakon te ograde, sad s poslovno-ekonomske strane. Mala digresija: zagovornicima jake kune sigurno je drago čitati da intuitivni poduzetnik kod kuće drži domaću valutu, a ne devize. No sad ono iz trećeg sloja činjenice da Kerum kod kuće drži toliko gotovine. Opet je riječ o njegovoj intuiciji. Na neki način poslao je poruku ostatku poduzetničke zajednice u Hrvatskoj. Ako Kerum sklanja gotovinu, nije li vrijeme da se i drugi ovdašnji poduzetnici pridruže tom 'modnom trendu'?

'Savršena oluja' Jesen i zima 2012. bit će 'poduzetnički sudnji dani'. Većina poduzetnika, mahom stasalih tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, suočit će se sa zaslugama i grijesima što su ih počinili osnivajući (preuzimajući) i razvijajući tvrtke. Treba se pripremiti na 'savršenu oluju' u kojoj će se spojiti pogoršanje globalne ekonomske situacije, produbljivanje recesije u Hrvatskoj i stupanje na snagu Linićeva Zakona o financijskom poslovanju.

Još do prije godinu dana stvari su izgledale vrlo jasno. Napokon će biti pravde. Dobri će biti nagrađeni. Pod dobrima se podrazumijevalo poduzetnike koji se nisu okrenuli uvozu ili poslovanju s korumpiranom državom, one koji su nešto proizvodili, koji su pazili koliko kredita uzimaju i koji nisu izvlačili novac iz tvrtke na privatne račune. Procjena je bila da će oni koji su srljali u zaduživanje, pa pola od banaka dobivenog novca odmah isisali iz vlastitih tvrtki, biti maknuti s tržišta. Pa će ostati mjesta za radišne i konzervativne. Nažalost, to se u mnogo slučajeva neće dogoditi. Recesija, koja će ući u petu godinu, iscrpljuje konzervativne poduzetnike. Budući da su zaljubljeni u svoje tvrtke, ne otpuštaju ljude. Uzimaju kredite. No konstrukcije se ruše smanjenim domaćim, pa čak i stranim, narudžbama. Kvaliteta više ne znači mnogo. Moćni konkurenti iz inozemstva nekažnjeno ulaze na hrvatsko tržište dampinškim cijenama.

Cvrčci pobjeđuju mrave Ispada da La Fontaineova basna o cvrčku i mravu danas ne drži vodu. Na kraju će najpametniji ispasti poduzetnici sumnjivoga moralnog svjetonazora koji su na vrijeme isisali vlastite tvrtke, novac spremili na koliko-toliko sigurne adrese, a tvrtke pred propašću ostavili na brigu ministru financija Slavku Liniću i gospodi bankarima, koji su mislili da će upisom hipoteka na nekretnine biti sigurni u naplatu kredita. O njima će se voditi briga. Država je već rekla da će nevoljko, ali ipak, otpisati potraživanja prema njima. Još da se priključe i bankari. A vlasnici, ako nisu bili potpuni idealisti, spremili su si par milijuna eura i zapravo ih baš briga što će biti s njihovim tvrtkama.

O onima koji nisu mogli napraviti dugovanja prema državi u vrijeme HDZ-ove vladavine, koji se još bore da opstanu na tržištima (više svjetskima), nitko posebno ne vodi računa. Oni do zime neće biti slučajevi, a i kad padnu, bit će to u tišini, 'ispod radara' i ove vlasti koja je, natovarena teškim naslijeđem, upala u staru zamku. Da se bavi slučajevima (brodogradilišta, Dina, RIZ, Tvornica ulja Čepin...), a ne dobrim primjerima. Problem je što i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (postoji li još HGK, je li Nadan Vidošević uzeo studijsku godinu?) ima predstavnika i jednih i drugih poslodavaca. Pa se HUP predstavlja kao zaštitnik dobrih poduzetnika, a Vlada sve okupljene u Udruzi poslodavaca smatra nepoštenima.
Pokušaj da se hrvatski poduzetnici svrstaju u skupine pokazuje se kompliciranim zadatkom. Ima tu mnogo kriterija, skupina i podskupina. Domaći i strani. Proizvodni i uslužni. Izvozno i uvozno usmjereni...

Ako se izuzme pet posto supersposobnih, superuspješnih i supersretnih (našli su se u branšama koje kriza najmanje pogađa), a takvih je bilo i u socijalizmu pa je propao, ispast će da su negativci zapravo pobjednici posljednja dva desetljeća. To su oni koji su uz politički blagoslov na početku pretvorbe ušli u društvena poduzeća, isisali gotovinu, otpustili radnike, ugasili proizvodnju i prodali prostor na početku napuhavanja svjetskog i domaćega nekretninskog balona. Tko ih je poslije kopirao, danas je u boljoj situaciji od zaljubljenika u poduzetništvo i proizvodnju.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
N@kovanj

Branimir Kovač

Promjene su tvrd ORaH

Promjene su tvrd ORaH

Zadnji sam puta na ovom mjestu pisao o mogućem dolasku Ubera u Hrvatsku te činjenici da promjene koje diktiraju nove tehnologije, ma što mislili o njima, nije moguće zaustaviti. U međuvremenu, oglasila se politička stranka ORaH te pozvala taksiste da se usprotive navedenom dolasku. Ako niste zadnjih mjesec dana proveli na pustom otoku, što s obzirom na sezonu godišnjih i nije tako nemoguće, vjerojatno ste o tome već negdje čitali.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Kako se približavaju izbori, tako u medijima sve više ekonomista i poduzetnika nudi rješenja koja bi trebali provesti budući politički pobjednici. Tako je ekonomistica i donedavna saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić u subotnjem izdanju Jutarnjeg objavila autorski tekst što bi pobjednici trebali napraviti. Prvi ključni problem koji bi, prema njezinu mišljenju, trebalo rješavati jest smanjivanje javnog duga: 'Jedino konkretno rješenje koje će Hrvatsku osloboditi prezaduženosti jest uravnoteženje proračuna'.

1 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Zaklada Čujem, vjerujem, vidim poslala je pismo medijima u kojem optužuje Poreznu upravu kako želi uvesti 'porez na invalidnost'. Dobila je rješenje za plaćanje poreza na tvrtku od 340 kuna na temelju Zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, a iz toga slijedi da će platiti i porez na dobit iduće godine. Ovaj primjer pokazuje kako griješe Zaklada i PU.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

ZA

Gordan Maras

69%

PROTIV

Ivan Šuker

31%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 3.rujna 2015. 12:00