Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Miodrag Šajatović

Najpoznatiji brk u novinarstvu napokon je dočekao da to dođe u modu. Glavni urednik osim na brkove ‘brije’ na izvoz. I to ničim izazvan. Nikako mu pod vrline ne bismo mogli ubrojiti točnost i organiziranost, no tjednu kolumnu nikad nije propustio napisati. Štoviše, piše ih još od kasnog socijalizma, kad je naoštrio pero i počeo žestoko zagovarati kapitalizam. Danas se pita: ‘Što mi je to trebalo?’ Službenu biografiju možete naći ovdje.


Milanović se mora otvoriti zamjenskim ekonomskim idejama

Milanović se mora otvoriti zamjenskim ekonomskim idejama

Nakon što su pročitali da ministrima, koji se s recesijom bore samo šest mjeseci, već treba deset dana odmora, poduzetnici, koji s recesijom žive pet godina, s manje su grižnje savjesti odlučili također ovoga ljeta iskoristiti zakonsko pravo na godišnji odmor.

S obzirom na to da se prije odlaska na odmor moraju posvršavati razne stvari, podsjetnik prosječnog poduzetnika koji još posluje u Hrvatskoj izgleda otprilike ovako:
1. odvezi auto na servis
2. podigni odjeću s kemijskoga
3. nabavi dva kartona vina za goste namjernike
4. otpusti deset posto zaposlenika
5. preostalim zaposlenicima smanji plaću za još 10 posto... Ček’, ček’!... Je l’ ono Rohatinski na odlasku zapaprio Milanoviću najavom pada BDP-a od 1,6 posto? Jest. Evo, piše u novinama. E, onda smanji plaće ne za 10, nego za 15 posto.

Nema više restrukturiranja Vijesti iz mnogih tvrtki upravo potvrđuju da su i posljednji optimisti izgubili nadu. Konzultant koji je obavio na desetke projekata restrukturiranja što većih, što srednje velikih tvrtki kaže da u tvrtkama više nije riječ o restrukturiranju. Sve se sad svodi na sirovo rezanje broja zaposlenih i svih troškova. Kao što voćke za velike suše odbacuju plodove i lišće ne bi li preživjele do boljih vremena, tako sad poduzetnici diljem zemlje pokušavaju sačuvati bar temelje svojih tvrtki i njihovih djelatnosti.

Na potezu je Vlada. I nakon 100 dana bilo je očito da bi Milanovićev tim trebao kritički preispitati koncepciju oživljavanja nacionalne ekonomije. Kad to nije napravljeno tada, nakon 200 dana krajnje je vrijeme. Ministar financija Linić priznaje da su polugodišnji rezultati loši, pokazuje se da su investicije u energetiku nužne da ne ostanemo bez energije za pet godina, ali da za kratkoročno spašavanje konjunkture nemaju potencijala. A postroženje financijske discipline novim zakonom o financijskom poslovanju nije popraćeno simulacijom što bi se moglo dogoditi. S treće strane naoko hladnokrvni i profitabilni bankari, kad ostanu sami u svojim kabinetima i pogledaju koliko bi ove jeseni moglo biti nenaplativih, a dospjelih kreditnih potraživanja, nisu više tako veliki frajeri.
Najlošija je varijanta ako čelnici Kukuriku koalicije, bez proigravanja zamjenskih scenarija, ostanu ‘vjernici’ svoje religije da će državne investicije ove jeseni spasiti stvari. To što neki od njih, poput Radimira Čačića, najavljuju odlazak ne bude li rasta, poduzetnicima ne znači mnogo. Fućkaš satisfakciju ako netko mora otići zbog pogrešnih procjena, kad ti ostaneš s posljedicama nečije tvrdoglavosti.

Proglasiti izvanredno stanje Očito je da sadašnji Milanovićev kabinet nije nepogrešiv u procjenama. Prema tome, red je da se mozgovi otvore i prema onome što se nudi kao alternativa. Najgore je djelovati reaktivno umjesto aktivno.
Možda je došlo vrijeme za izvanredno ekonomsko stanje, ako ne i političko. Ako proigrani scenariji pokazuju da su mali izgledi da se recesijska spirala zaustavi do sada propisanom terapijom, onda bi odgovorni državnik preuzeo politički rizik. Pa ako su lokalne zajednice zapreka i onim investitorima, onda treba na neki način uvesti ograničene uredbe sa zakonskom snagom - kakve su vrijedile početkom 90-ih godina, za Valentićeva premijerovanja.

Možda je došao trenutak da se prije nego što bude kasno loši plasmani banaka izdvoje u jednu lošu banku, a onda da se svim raspoloživim sredstvima natjera vlasnike banaka da odvrnu slavine sposobnim poduzetnicima. Naravno, da bi se krediti vraćali, moraju se usmjeriti u proizvodnju za izvoz. To onda traži osnivanje specijalnih snaga koje će gurati hrvatski izvoz u sve kutke svijeta. Uz paralelno, ako treba i grubo, supstituiranje dijela doista nepotrebnog uvoza.

EU-čistunci i tržišni fundamentalisti sigurno će frknuti na ovo. Jer, što će reći Europa? Što će reći WTO? Ma baš nas briga! Kad brod samo što nije potonuo, ne radi se prema mirnodopskim pravilima. Naravno, da bi se Vladi dale takve izvanredne i privremene ovlasti, njezini čelnici trebali bi dokazati da su sposobni uzeti u ruke takvo opasno oružje. Dokaz bi bio novi, izvanredni ekonomski koncept. Posljednja je varijanta ‘prokletstvo Michaela Portera’. Kad je prije pet godina bio u Hrvatskoj, otac konkurentnosti najavio je da smo mi čudno društvo i da ćemo se, prema svemu sudeći, ‘s 200 kilometara na sat nepotrebno zabiti u zid’.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Jazztime

Jasmina Trstenjak

Ako mislite da je okoliš manje važan od ekonomije, pokušajte držati dah dok brojite novac

Ako mislite da je okoliš manje važan od ekonomije, pokušajte držati dah dok brojite novac

'Klimatske promjene su najveći izazov s kojim se čovječanstvo ikada suočilo. To je još važnije i veće od svih prethodnih borbi u prošlosti: ropstva, ženskih prava, apartheida... Zašto? Zato što se ne radi o spašavanju planeta. Planet je sasvim u redu. Ali ako čovječanstvo nastavi ovako, planet će doći do točke kada više na njemu nećemo moći preživjeti. On će i dalje biti tu, a mi ćemo otići.'

Pravda za sve

Edis Felić

Zakon ne pita jeste li stvarni ili tek formalni vlasnik. Platite!

Zakon ne pita jeste li stvarni ili tek formalni vlasnik. Platite!

Što učiniti kad vam prijatelj zabije nož u leđa i shvatite da vam visi egzistencija zbog njegovih poslovnih poteza? U takvoj se situaciji našao jedan moj znanac koji je radio u tvrtki svoga prijatelja nekoliko godina. Kaže da je sve bilo korektno, redovno mu je isplaćivao plaću, družili su se i privatno, što bi se reklo, kombinacija idealna.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Obračun s mantrom o 'povijesno niskim kamatnim stopama'

Obračun s mantrom o 'povijesno niskim kamatnim stopama'

Kad je o ekonomskoj budućnosti riječ, hrvatske građane sve je teže uplašiti. Istina, makroekonomske neravnoteže sve su veće i opasnije, ali naučili smo živjeti s time. Pa se kolektivno stvorilo uvjerenje kako se neće dogoditi neki dramatičan bankrot.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Hrvatska mora prihvatiti izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja

Hrvatska mora prihvatiti izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja

ZA

Julija Kranjec

60%

PROTIV

Ruža Tomašić

40%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 2.srpnja 2015. 12:00