Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Miodrag Šajatović

Najpoznatiji brk u novinarstvu napokon je dočekao da to dođe u modu. Glavni urednik osim na brkove ‘brije’ na izvoz. I to ničim izazvan. Nikako mu pod vrline ne bismo mogli ubrojiti točnost i organiziranost, no tjednu kolumnu nikad nije propustio napisati. Štoviše, piše ih još od kasnog socijalizma, kad je naoštrio pero i počeo žestoko zagovarati kapitalizam. Danas se pita: ‘Što mi je to trebalo?’ Službenu biografiju možete naći ovdje.


SWOT analize prijedloga efikasnije od lakiranja i pljuvanja

SWOT analize prijedloga efikasnije od lakiranja i pljuvanja

Ponuda Đuro Đaković Holdinga za preuzimanje posrnule i na korak od stečaja udaljene Ingre izazvala je iznenađenje i oprez u poslovnoj, investicijskoj i političkoj javnosti.

Očito je da iza neočekivanog načina spašavanja Ingre stoji Vlada ili, preciznije, Ministarstvo gospodarstva na čelu s prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem.
Prema ideji koja bi Đuru Đakovića (u kojem je država, dakle porezni obveznici, dioničar s 40-ak posto) stajala do 80 milijuna kuna pri isplati sadašnjih dioničara teško se jednoznačno odrediti.
Jesmo li se i na ovome mjestu zauzimali za više državnog intervencionizma? Jesmo. Je li to potez u tom smjeru? Čini se da jest. Je li jedan od iznesenih argumenata jačanje položaja hrvatskih tvrtki na izvoznim tržištima? Jest. Bi li u slučaju Ingrina stečaja austrijska banka za ‘kikiriki’ postala vlasnica Ingrina kamena oko vrata - zagrebačke Arene? Bi.
S druge strane, zašto bi Ingrini dioničari, među kojima je mnogo onih koji su donosili ili odobravali pogrešne poslovne odluke, ipak strpali u džep sasvim pristojne iznose za dionice koje bi u slučaju pokretanja stečaja za nekoliko dana trebale postati bezvrijedne? Istina, to nije fer. Njima gotovina, a dioničarima Đure Đakovića rizik pripajanja i iznutra već prilično načete Ingre.
Bijeli papir na četiri dijela Možda je namjera preuzimanja Ingre odličan povod da se na hrvatsku medijsku, poslovnu i političku scenu uvede SWOT analiza. Većina biznismena zna o čemu je riječ (imamo je i mi u Lideru od prvog broja kad analiziramo nekog od malih poduzetnika). Uzme se komad papira, povuče okomita crta pa vodoravna. U gornji lijevi kut upiše se riječ ‘snaga’. U gornju desnu kućicu upiše se ‘slabosti’, u donju lijevu četvrtinu ‘prilike’, a u donju desnu ‘opasnosti’.
I onda subjektivnom metodom upisujete što je snaga, a što slabost, što prilika, a što opasnost neke pojave ili situacije.
Od Uprave Đure Đakovića (i Ministarstva gospodarstva) treba zahtijevati da javnosti podastre takvu analizu. To vrijedi i za sve druge aktualne pojave ili situacije: od sudbine Dine i Diokija, brodogradilišta, TŽV-a Gredelj do pelješkog mosta, ali i zakonskih prijedloga koji se ‘štancaju’ u radionicama Kukuriku vlade.
Primjerice, sad se iz Vlade čuju optužbe da obnova fasada, kao strateški pravac buđenja nacionalne ekonomije, zapinje na projektantima i građevinarima koji nemaju znanje o energetskoj učinkovitosti. Da se napravila SWOT analiza, vjerojatno bi se taj problem unaprijed shvatio kao slabost i opasnost. Jednako kao i saznanje da se lokalne zajednice protive gradnji elektrana u svom susjedstvu. Dobro jutro!
Prioriteti prije SWOT-a Ili utjerivanje plaćanja doprinosa od poslodavaca. Ministarstvo financija ponosno je što se doprinosi sad uredno plaćaju, ali za uplaćene su iznose, prema svemu sudeći, narasli međusobni dugovi poduzeća.
Umjesto SWOT analize predlagatelji puštaju samo argumente o snazi i prilikama svojih poteza. Protivnici pak gledaju samo slabosti i opasnosti. Dobro je ako su i jedni i drugi prije toga napravili SWOT analizu (koja je, inače, najjednostavniji i prema mnogim stručnjacima nedovoljan alat za kompleksne odluke), a u javnost puštaju samo dijelove. Katastrofa je ako se o desecima i stotinama milijuna kuna (uglavnom poreznih obveznika) odlučuje samo na temelju intuicije i nekritičkog prihvaćanja ideja koje su nekome u Vladi prve pale na pamet.

Na kraju krajeva, čak bi i PR-ovcima bilo jednostavnije. U ova luda i teška vremena svakomu mora biti jasno da nema rješenja koja nemaju i loše posljedice na pojedine ‘stakeholdere’. Važno je dokazati da će korist biti veća od štete, da su prilike izglednije od rizika. Uvođenje SWOT analize kao oblika iskrenoga komuniciranja bila bi i pretpostavka za postizanje toliko prizivanoga konsenzusa.
Naravno, da bi se na osnovi SWOT analize moglo odlučiti, trebao bi postojati jasan redoslijed prioriteta. Na primjeru Đure Đakovića i Ingre to bi značilo unaprijed znati je li važnije stvoriti pretpostavke za veći izvoz ili je važnija pravda prema kojoj dioničari ne bi trebali dobiti novac za bankrotiranu Ingru. Ili je prioritet sačuvati radna mjesta u Ingri? Ili je važno da Arena ne dospije jeftino u ruke austrijskih bankara? Kad bi Vlada imala svima jasan i uvjerljiv program, onda bi SWOT analize pale na plodno tlo.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
N@kovanj

Branimir Kovač

Promjene su tvrd ORaH

Promjene su tvrd ORaH

Zadnji sam puta na ovom mjestu pisao o mogućem dolasku Ubera u Hrvatsku te činjenici da promjene koje diktiraju nove tehnologije, ma što mislili o njima, nije moguće zaustaviti. U međuvremenu, oglasila se politička stranka ORaH te pozvala taksiste da se usprotive navedenom dolasku. Ako niste zadnjih mjesec dana proveli na pustom otoku, što s obzirom na sezonu godišnjih i nije tako nemoguće, vjerojatno ste o tome već negdje čitali.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Kako se približavaju izbori, tako u medijima sve više ekonomista i poduzetnika nudi rješenja koja bi trebali provesti budući politički pobjednici. Tako je ekonomistica i donedavna saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić u subotnjem izdanju Jutarnjeg objavila autorski tekst što bi pobjednici trebali napraviti. Prvi ključni problem koji bi, prema njezinu mišljenju, trebalo rješavati jest smanjivanje javnog duga: 'Jedino konkretno rješenje koje će Hrvatsku osloboditi prezaduženosti jest uravnoteženje proračuna'.

1 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Zaklada Čujem, vjerujem, vidim poslala je pismo medijima u kojem optužuje Poreznu upravu kako želi uvesti 'porez na invalidnost'. Dobila je rješenje za plaćanje poreza na tvrtku od 340 kuna na temelju Zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, a iz toga slijedi da će platiti i porez na dobit iduće godine. Ovaj primjer pokazuje kako griješe Zaklada i PU.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

ZA

Gordan Maras

41%

PROTIV

Ivan Šuker

59%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 3.rujna 2015. 12:00