Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Miodrag Šajatović

Najpoznatiji brk u novinarstvu napokon je dočekao da to dođe u modu. Glavni urednik osim na brkove ‘brije’ na izvoz. I to ničim izazvan. Nikako mu pod vrline ne bismo mogli ubrojiti točnost i organiziranost, no tjednu kolumnu nikad nije propustio napisati. Štoviše, piše ih još od kasnog socijalizma, kad je naoštrio pero i počeo žestoko zagovarati kapitalizam. Danas se pita: ‘Što mi je to trebalo?’ Službenu biografiju možete naći ovdje.


SWOT analize prijedloga efikasnije od lakiranja i pljuvanja

SWOT analize prijedloga efikasnije od lakiranja i pljuvanja

Ponuda Đuro Đaković Holdinga za preuzimanje posrnule i na korak od stečaja udaljene Ingre izazvala je iznenađenje i oprez u poslovnoj, investicijskoj i političkoj javnosti.

Očito je da iza neočekivanog načina spašavanja Ingre stoji Vlada ili, preciznije, Ministarstvo gospodarstva na čelu s prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem.
Prema ideji koja bi Đuru Đakovića (u kojem je država, dakle porezni obveznici, dioničar s 40-ak posto) stajala do 80 milijuna kuna pri isplati sadašnjih dioničara teško se jednoznačno odrediti.
Jesmo li se i na ovome mjestu zauzimali za više državnog intervencionizma? Jesmo. Je li to potez u tom smjeru? Čini se da jest. Je li jedan od iznesenih argumenata jačanje položaja hrvatskih tvrtki na izvoznim tržištima? Jest. Bi li u slučaju Ingrina stečaja austrijska banka za ‘kikiriki’ postala vlasnica Ingrina kamena oko vrata - zagrebačke Arene? Bi.
S druge strane, zašto bi Ingrini dioničari, među kojima je mnogo onih koji su donosili ili odobravali pogrešne poslovne odluke, ipak strpali u džep sasvim pristojne iznose za dionice koje bi u slučaju pokretanja stečaja za nekoliko dana trebale postati bezvrijedne? Istina, to nije fer. Njima gotovina, a dioničarima Đure Đakovića rizik pripajanja i iznutra već prilično načete Ingre.
Bijeli papir na četiri dijela Možda je namjera preuzimanja Ingre odličan povod da se na hrvatsku medijsku, poslovnu i političku scenu uvede SWOT analiza. Većina biznismena zna o čemu je riječ (imamo je i mi u Lideru od prvog broja kad analiziramo nekog od malih poduzetnika). Uzme se komad papira, povuče okomita crta pa vodoravna. U gornji lijevi kut upiše se riječ ‘snaga’. U gornju desnu kućicu upiše se ‘slabosti’, u donju lijevu četvrtinu ‘prilike’, a u donju desnu ‘opasnosti’.
I onda subjektivnom metodom upisujete što je snaga, a što slabost, što prilika, a što opasnost neke pojave ili situacije.
Od Uprave Đure Đakovića (i Ministarstva gospodarstva) treba zahtijevati da javnosti podastre takvu analizu. To vrijedi i za sve druge aktualne pojave ili situacije: od sudbine Dine i Diokija, brodogradilišta, TŽV-a Gredelj do pelješkog mosta, ali i zakonskih prijedloga koji se ‘štancaju’ u radionicama Kukuriku vlade.
Primjerice, sad se iz Vlade čuju optužbe da obnova fasada, kao strateški pravac buđenja nacionalne ekonomije, zapinje na projektantima i građevinarima koji nemaju znanje o energetskoj učinkovitosti. Da se napravila SWOT analiza, vjerojatno bi se taj problem unaprijed shvatio kao slabost i opasnost. Jednako kao i saznanje da se lokalne zajednice protive gradnji elektrana u svom susjedstvu. Dobro jutro!
Prioriteti prije SWOT-a Ili utjerivanje plaćanja doprinosa od poslodavaca. Ministarstvo financija ponosno je što se doprinosi sad uredno plaćaju, ali za uplaćene su iznose, prema svemu sudeći, narasli međusobni dugovi poduzeća.
Umjesto SWOT analize predlagatelji puštaju samo argumente o snazi i prilikama svojih poteza. Protivnici pak gledaju samo slabosti i opasnosti. Dobro je ako su i jedni i drugi prije toga napravili SWOT analizu (koja je, inače, najjednostavniji i prema mnogim stručnjacima nedovoljan alat za kompleksne odluke), a u javnost puštaju samo dijelove. Katastrofa je ako se o desecima i stotinama milijuna kuna (uglavnom poreznih obveznika) odlučuje samo na temelju intuicije i nekritičkog prihvaćanja ideja koje su nekome u Vladi prve pale na pamet.

Na kraju krajeva, čak bi i PR-ovcima bilo jednostavnije. U ova luda i teška vremena svakomu mora biti jasno da nema rješenja koja nemaju i loše posljedice na pojedine ‘stakeholdere’. Važno je dokazati da će korist biti veća od štete, da su prilike izglednije od rizika. Uvođenje SWOT analize kao oblika iskrenoga komuniciranja bila bi i pretpostavka za postizanje toliko prizivanoga konsenzusa.
Naravno, da bi se na osnovi SWOT analize moglo odlučiti, trebao bi postojati jasan redoslijed prioriteta. Na primjeru Đure Đakovića i Ingre to bi značilo unaprijed znati je li važnije stvoriti pretpostavke za veći izvoz ili je važnija pravda prema kojoj dioničari ne bi trebali dobiti novac za bankrotiranu Ingru. Ili je prioritet sačuvati radna mjesta u Ingri? Ili je važno da Arena ne dospije jeftino u ruke austrijskih bankara? Kad bi Vlada imala svima jasan i uvjerljiv program, onda bi SWOT analize pale na plodno tlo.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Bespuća gospodarske zbiljnosti

Edis Felić

Nakon odluke Ustavnog suda Vlada glumi dosljednost

Nakon odluke Ustavnog suda Vlada glumi dosljednost

Ustavni je sud rekao svoje: referenduma o monetizaciji neće biti jer nije u skladu s Ustavom. Odluka je došla kao naručena Vladi premijera Zorana Milanovića koja na ovaj način pokušava izvući za sebe korist i pretvoriti jednu nedosljednu politiku u dosljednu.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Milanović ima pravo. Ova vlada najbolja je – u prokrastinaciji

Milanović ima pravo. Ova vlada najbolja je  – u prokrastinaciji

Ako postoji ekonomska tema na koju sam istinski alergičan, onda je to ona o proračunskom deficitu, javnom dugu i mjerama za njihovo 'obuzdavanje'. Vjerujem da to znaju urednici i novinari, članovi Liderova redakcijskoga kolegija, i da je za ovaj, 499. broj Lidera namjerno napravljena takva podjela tema da je meni u zadatak palo komentirati domaću zadaću koju su proteklih dana pisali u hrvatskoj vladi, a sve u namjeri da se zadovolje zahtjevi Europske komisije.

Pravda za sve

Edis Felić

Presuda: tvrtke majke ne moraju podmirivati dugove svojih kćeri

Presuda: tvrtke majke ne moraju podmirivati dugove svojih kćeri

Prije dva tjedna Općinski sud u Puli odbio je tužbu tvrtke Auto SL 91. Ta je tvrtka, koja se bavi obukom vozača, 2009. potpisala ugovor s tvrtkom Tesco-Car i preuzela njezine kandidate, s tim da je Tesco-Car trebao platiti Auto SL-u za obuku tih kandidata. Riječ je bila, uglavnom, o kandidatima iz grupacije Uljanik s obzirom na to da je Tesco-Car tvrtka kći tvrtke Uljanik Tesu i Uljanik komercijale.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Litra benzina uskoro će premašiti 11 kuna

Litra benzina uskoro će premašiti 11 kuna

ZA

Jasminko Umičević

33%

PROTIV

Branko Poljak

67%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 30.travnja 2015. 12:00