Post Google

Tatjana Petričušić

Tatjana Petričušić

Žena s najteže izgovorljivim prezimenom u Lideru, u kojem piše već pet godina. Prati obrazovanje, turizam, trgovinu i osiguranja, ali piše (i ima mišljenje) o svemu – od igle do lokomotive. Voli bocnuti, iako na prvu djeluje kao pristojna gospođa. Fetiš su joj teme iz menadžmenta jer je uvjerena da se sve može lakše, brže, bolje i s rezultatom koji zadovoljava sve, a ne samo one s najvećim plaćama. Da, pomalo naginje radničkim pravima, što je posljedica činjenice da nije bila u pionirima.


Patriotsko srce, patriotski novčanik

Patriotsko srce, patriotski novčanik

Prolaskom europskog prvenstva, a ako ćemo iskreno i ranije- ispadanjem Hrvatske iz skupine, zastavice sa šahovnicama netragom su nestale s automobila, a i najnoviji hit, navlake na retrovizorima, sve se rjeđe mogu vidjeti. Prošao nas patriotizam? Ne bi trebao...

Patriotizam bi trebao biti nešto što se živi stalno, a onaj meni najdraži, miroljubivi, bio bi gospodarski. Prema nekim istraživanjima, Hrvati mu nisu neskloni, vole kupovati hrvatsko, ali mogli bi uložiti i malo više truda. Uvijek se volimo hvaliti kvalitetom našeg maslinovog ulja, vina, pršuta... Pa zašto onda kupujemo toliko uvoznog?

Svi oni koji pričaju o domaćoj proizvodnji i razvoju gospodarstva trebali bi glas za to dati i svaki put kad pune frižider. Zašto? Oni koji paušalno ocjenjuju da nema više malih, domaćih proizvođača od kojih bi mogao znati što kupuješ nisu ekonomski patrioti. Laž je da nema malih, obiteljskih mesnih industrija, kojima je uvoz mesa iz Bugarske čista znanstvena fantastika i koji razno razne kemijske dodatke koji počinju sa slovom E ne bi znali staviti u salamu ni kad bi htjeli. Pa zašto onda te salame nema u vašem frižideru?
Ekonomski patriotizam, kao i puno stvari u životu, zahtjeva trud. Raspitivanje, odlazak na vrući plac umjesto u klimatizirani dućan, možda trošenje koje kune više. Barem je to argument koji vole koristiti lijeni. Kažu, domaće je često skuplje. Kakva laž! Koliki mali proizvođači rade za trgovačke robne marke, pravo je čudo. Dakle, ne mora se trošiti više, i samo pažljivo čitanje deklaracija na trgovačkim robnim markama i pravljenje svjesnog odabira može biti sasvim dovoljno. U svakom slučaju, nije dovoljno samo pričati o poticanju domaćeg gospodarstva. Treba ga i potaknuti svaki put kad se izvadi novčanik. 

Žalite za malim proizvođačima? Pronađite ih pa im napravite malo prometa, prije će preživjeti od vaše kupovine nego od vašeg žaljenja. Uostalom, ako vam nije bilo teško potrošiti na kineske plastične zastavice da pokažete patriotizam, ne bi vam trebalo biti teško ni ovo.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
N@kovanj

Branimir Kovač

Promjene su tvrd ORaH

Promjene su tvrd ORaH

Zadnji sam puta na ovom mjestu pisao o mogućem dolasku Ubera u Hrvatsku te činjenici da promjene koje diktiraju nove tehnologije, ma što mislili o njima, nije moguće zaustaviti. U međuvremenu, oglasila se politička stranka ORaH te pozvala taksiste da se usprotive navedenom dolasku. Ako niste zadnjih mjesec dana proveli na pustom otoku, što s obzirom na sezonu godišnjih i nije tako nemoguće, vjerojatno ste o tome već negdje čitali.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Kako se približavaju izbori, tako u medijima sve više ekonomista i poduzetnika nudi rješenja koja bi trebali provesti budući politički pobjednici. Tako je ekonomistica i donedavna saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić u subotnjem izdanju Jutarnjeg objavila autorski tekst što bi pobjednici trebali napraviti. Prvi ključni problem koji bi, prema njezinu mišljenju, trebalo rješavati jest smanjivanje javnog duga: 'Jedino konkretno rješenje koje će Hrvatsku osloboditi prezaduženosti jest uravnoteženje proračuna'.

1 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Zaklada Čujem, vjerujem, vidim poslala je pismo medijima u kojem optužuje Poreznu upravu kako želi uvesti 'porez na invalidnost'. Dobila je rješenje za plaćanje poreza na tvrtku od 340 kuna na temelju Zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, a iz toga slijedi da će platiti i porez na dobit iduće godine. Ovaj primjer pokazuje kako griješe Zaklada i PU.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

ZA

Gordan Maras

31%

PROTIV

Ivan Šuker

69%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 3.rujna 2015. 12:00