Pravda za sve

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Dugogodišnji Liderov suradnik, u novinarstvu je otkad je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Apsolutni stručnjak za pravna i porezna pitanja. Najviše voli kad mu institucija ne odgovori na novinarski upit pa je može vući po sudovima, sve do Strasbourga. Borac je za prava ‘malih ljudi’. Osim tužbi voli skupljati kvalitetna vina. Najdraža mu je poštapalica: ‘Sve vas bum tužil!’ Još ih je malo na tom popisu.


Bankari potpomogli recesiju promašenim kreditnim plasmanima

Bankari potpomogli recesiju promašenim kreditnim plasmanima

Uporno čitatelji analiziraju razne posljedice neuravnoteženih pravnih, ekonomskih i ostalih odnosa između vjerovnika i dužnika pristranih u korist vjerovnika.

Tako čitatelj (podaci u redakciji) piše da su radi ubrzavanja potrošnje zakonodavci uvjeravali bankare u apsolutnu sigurnost naplate hipotekarnih kredita, zbog čega su u bankama 'zaboravili' na procjenu profitabilnosti djelatnosti koje kreditiraju.
Javio se i čitatelj koji uzroke krize i svih financijskih i gospodarskih nevolja vidi u neprimjerenoj poreznoj presiji, koju ministar Linić još pojačava. Ako se državni proračun ‘puni bolje od plana’, kao što to izjavljuje ministar Linić, onda to znači da taj novac negdje mora i nedostajati. A novac sve više nedostaje obveznicima poreza, osobito u gospodarstvu.

Promašeno kreditiranje Prvi čitatelj piše da je neuravnotežena zakonska regulativa dovela do toga da su se bankari iscrpljivali u procjeni vrijednosti založenih stvari i nekretnina, a prestali procjenjivati hoće li svojim kreditnim plasmanima financirati stvaranje viška novih ekonomskih vrijednosti koje obećavaju profitabilnost do mjere da se može očekivati uredno servisiranje tekućih obaveza, nerizične otplate kredita i dobre zarade.
Zbog pada kreditnih plasmana u nove produktivne poslovne pothvate i pojačanog ulaganja u neproduktivnu potrošnju postojeće produkcije došlo je, prema čitateljevu mišljenju, i do promjene strukture u gospodarstvu. Ubrzana potrošnja bez stvarnih novih ekonomskih vrijednosti dovela je do nemogućnosti otplate kredita. Kreditori (bankari) potom su počeli plijeniti založene stvari i prodavati ih na javnim dražbama.
To je opet dovelo do veće ponude od potražnje i zaprijetilo bankrotom i bankara, a ne samo korisnika njihovih (hipotekarnih) kredita.
Čitatelj podsjeća da izlaz iz tako nastale krize nije ni u nacionaliziranju nenaplaćenih bankarskih potraživanja, kao što se to pokušalo u Americi. To što su da bi se izbjegao bankrot cjelokupnoga bankarskog sustava američki porezni obveznici preuzeli otplatu neplaćenih dospjelih kredita također nije trajno rješenje.
Prema mišljenju čitatelja lančanom reakcijom slijedi i smanjivanje poreznih prihoda, tako da ni iz poreza više neće biti moguće sigurno otplaćivanje neotplaćenih kredita.
Izlaz čitatelj vidi u izjednačavanju odgovornosti vjerovnika i dužnika za rizik otplate kredita.

Porezna presija A kad je o porezima riječ, treba podsjetiti da je stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj među četiri najviše u Europi. Donedavno je i stopa PDV-a bila najviša (tek odnedavno je Hrvatsku s najvišeg mjesta po visini PDV-a potisnula Mađarska s 27-postotnom stopom). Slično je i s ostalim porezima.
Još jedino hrvatskim poreznicima treba dokazivati da zemlje s nižim poreznim opterećenjima bilježe znatno bolje gospodarske rezultate i lakše se nose s krizom.
Suglasan sam s mišljenjem drugog čitatelja, porezna presija u Hrvatskoj dogurana je do apsurda, a to neizravno priznaje i Vlada. Vidljivo je to prema Uredbi Vlade o otpisu dugova siromašnima (NN 76/12). U toj se Uredbi priznaje postojanje potraživanja države čija bi otplata u cijelosti ‘predstavljala neprimjereno opterećenje za dužnika’.
Neprimjereno porezno opterećenje Vlada neizravno priznaje i Zakonom o reprogramiranju poreznog duga 'uzrokovanoga gospodarskom krizom' (NN 45/11 i 25/12). U tom se propisu, doduše, umjesto pojma ‘neprimjereno porezno opterećenja’ više koristi pojam ‘poreznog duga nastaloga gospodarskom krizom’. To ne utječe na najvažnije, nemogućnost plaćanja dospjelih poreznih dugova i ostalih potraživanja države.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Biljy the Kid

Biljana Starčić

Stavili ste mi previše ega u salatu

Stavili ste mi previše ega u salatu

Emisiji Mijenjam zemlju gledanost je počela padati tek u ljeto 2018. godine, u trećoj sezoni. Istodobno, knjižarske top liste poharalo je djelo Stavili ste mi previše ega u salatu, autorice Dive Delenčer. Tog ljeta nije bio problem naći parking u šoping centru, a najslušanija pjesma je bila Fildžan viška. Nitko ne zna zašto, ali mnogi su baš nekako u to vrijeme zaboravili svoje šifre za razne korisničke račune na portalima.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Savudrijski poučak: Hoćeš konsenzus? Treba ti neprijatelj!

Savudrijski poučak: Hoćeš konsenzus? Treba ti neprijatelj!

Da nema Slovenije, trebalo bi je izmisliti! Da nije dugogodišnjeg spora oko Savudrijske vale i afere vezane uza suca Arbitražnog suda Jerneja Sekoleca, koji se telefonski dogovarao sa slovenskom zastupnicom Simonom Drenik o 'lobiranju' kod drugih sudaca, građani Hrvatske bi tko zna koliko dugo čekali na konsenzus svojih političara.

1 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Sindikalac ZET-a Jelić i dalje ne misli da mu je stajalište pogrešno

Sindikalac ZET-a Jelić i dalje ne misli da mu je stajalište pogrešno

Razgovarao sam s predsjednikom Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a Antom Jelićem zbog spornog dogovora između sindikata i Uprave da djeca i supružnici zaposlenih u ZET-u imaju prednost prilikom zapošljavanja. Ta je informacija objavljena na internetskoj stranici Sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske čiji je dio i Jelićev sindikat, a dovela je u vrlo neugodnu situaciju Upravu.

1 komentara
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Hrvatsku treba podijeliti u pet regija

Hrvatsku treba podijeliti u pet regija

ZA

Željko Lovrinčević

55%

PROTIV

Tomislav Tolušić

45%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 6.kolovoza 2015. 12:00