Pravda za sve

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Dugogodišnji Liderov suradnik, u novinarstvu je otkad je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Apsolutni stručnjak za pravna i porezna pitanja. Najviše voli kad mu institucija ne odgovori na novinarski upit pa je može vući po sudovima, sve do Strasbourga. Borac je za prava ‘malih ljudi’. Osim tužbi voli skupljati kvalitetna vina. Najdraža mu je poštapalica: ‘Sve vas bum tužil!’ Još ih je malo na tom popisu.


Bankari potpomogli recesiju promašenim kreditnim plasmanima

Bankari potpomogli recesiju promašenim kreditnim plasmanima

Uporno čitatelji analiziraju razne posljedice neuravnoteženih pravnih, ekonomskih i ostalih odnosa između vjerovnika i dužnika pristranih u korist vjerovnika.

Tako čitatelj (podaci u redakciji) piše da su radi ubrzavanja potrošnje zakonodavci uvjeravali bankare u apsolutnu sigurnost naplate hipotekarnih kredita, zbog čega su u bankama 'zaboravili' na procjenu profitabilnosti djelatnosti koje kreditiraju.
Javio se i čitatelj koji uzroke krize i svih financijskih i gospodarskih nevolja vidi u neprimjerenoj poreznoj presiji, koju ministar Linić još pojačava. Ako se državni proračun ‘puni bolje od plana’, kao što to izjavljuje ministar Linić, onda to znači da taj novac negdje mora i nedostajati. A novac sve više nedostaje obveznicima poreza, osobito u gospodarstvu.

Promašeno kreditiranje Prvi čitatelj piše da je neuravnotežena zakonska regulativa dovela do toga da su se bankari iscrpljivali u procjeni vrijednosti založenih stvari i nekretnina, a prestali procjenjivati hoće li svojim kreditnim plasmanima financirati stvaranje viška novih ekonomskih vrijednosti koje obećavaju profitabilnost do mjere da se može očekivati uredno servisiranje tekućih obaveza, nerizične otplate kredita i dobre zarade.
Zbog pada kreditnih plasmana u nove produktivne poslovne pothvate i pojačanog ulaganja u neproduktivnu potrošnju postojeće produkcije došlo je, prema čitateljevu mišljenju, i do promjene strukture u gospodarstvu. Ubrzana potrošnja bez stvarnih novih ekonomskih vrijednosti dovela je do nemogućnosti otplate kredita. Kreditori (bankari) potom su počeli plijeniti založene stvari i prodavati ih na javnim dražbama.
To je opet dovelo do veće ponude od potražnje i zaprijetilo bankrotom i bankara, a ne samo korisnika njihovih (hipotekarnih) kredita.
Čitatelj podsjeća da izlaz iz tako nastale krize nije ni u nacionaliziranju nenaplaćenih bankarskih potraživanja, kao što se to pokušalo u Americi. To što su da bi se izbjegao bankrot cjelokupnoga bankarskog sustava američki porezni obveznici preuzeli otplatu neplaćenih dospjelih kredita također nije trajno rješenje.
Prema mišljenju čitatelja lančanom reakcijom slijedi i smanjivanje poreznih prihoda, tako da ni iz poreza više neće biti moguće sigurno otplaćivanje neotplaćenih kredita.
Izlaz čitatelj vidi u izjednačavanju odgovornosti vjerovnika i dužnika za rizik otplate kredita.

Porezna presija A kad je o porezima riječ, treba podsjetiti da je stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj među četiri najviše u Europi. Donedavno je i stopa PDV-a bila najviša (tek odnedavno je Hrvatsku s najvišeg mjesta po visini PDV-a potisnula Mađarska s 27-postotnom stopom). Slično je i s ostalim porezima.
Još jedino hrvatskim poreznicima treba dokazivati da zemlje s nižim poreznim opterećenjima bilježe znatno bolje gospodarske rezultate i lakše se nose s krizom.
Suglasan sam s mišljenjem drugog čitatelja, porezna presija u Hrvatskoj dogurana je do apsurda, a to neizravno priznaje i Vlada. Vidljivo je to prema Uredbi Vlade o otpisu dugova siromašnima (NN 76/12). U toj se Uredbi priznaje postojanje potraživanja države čija bi otplata u cijelosti ‘predstavljala neprimjereno opterećenje za dužnika’.
Neprimjereno porezno opterećenje Vlada neizravno priznaje i Zakonom o reprogramiranju poreznog duga 'uzrokovanoga gospodarskom krizom' (NN 45/11 i 25/12). U tom se propisu, doduše, umjesto pojma ‘neprimjereno porezno opterećenja’ više koristi pojam ‘poreznog duga nastaloga gospodarskom krizom’. To ne utječe na najvažnije, nemogućnost plaćanja dospjelih poreznih dugova i ostalih potraživanja države.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Bespuća gospodarske zbiljnosti

Edis Felić

Ako ima oporavka, to možemo zahvaliti jedino vanjskim faktorima

Ako ima oporavka, to možemo zahvaliti jedino vanjskim faktorima

Prije nekoliko dana razgovarao sam s jednom poduzetnicom koja se bavi uslužnom djelatnošću i znate što mi reče?

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Presudom RTL-u elite pokušavaju društvo držati u pokornosti

Presudom RTL-u elite pokušavaju društvo držati u pokornosti

Neki ljudi doista ne znaju kad bi im bilo pametnije da se ne javljaju. Jedan od takvih jest i Đuro Sessa, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca. Upravo su se ispuhale reakcije na nevjerojatnu sudsku odluku sutkinje koja je osudila televizijsku kuću RTL zato što, pojedostavnjeno, nije cenzurirala intervju s premijerom Zoranom Milanovićem i što nije izbacila dio u kojemu premijer etiketira zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića.

3 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Suci trebaju opreznije vagati je li važnija gruntovnica ili katastar

Suci trebaju opreznije vagati je li važnija gruntovnica ili katastar

Darko Pavletić iz Nenzinga u Austriji javio se zbog problema s kojim se suočavaju građani u hrvatskom pravosuđu. Naime, smatra da bi sudovi trebali davati prednost zemljišnim knjigama (gruntovnici) u odnosu na katastar kada odlučuju o tome kome pripada određena nekretnina.

2 komentara
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Štednju treba oporezivati progresivno

Štednju treba oporezivati progresivno

ZA

Drago Jakovčević

28%

PROTIV

Guste Santini

72%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 18.rujna 2014. 12:00