Pravda za sve

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Dugogodišnji Liderov suradnik, u novinarstvu je otkad je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Apsolutni stručnjak za pravna i porezna pitanja. Najviše voli kad mu institucija ne odgovori na novinarski upit pa je može vući po sudovima, sve do Strasbourga. Borac je za prava ‘malih ljudi’. Osim tužbi voli skupljati kvalitetna vina. Najdraža mu je poštapalica: ‘Sve vas bum tužil!’ Još ih je malo na tom popisu.


Bankari potpomogli recesiju promašenim kreditnim plasmanima

Bankari potpomogli recesiju promašenim kreditnim plasmanima

Uporno čitatelji analiziraju razne posljedice neuravnoteženih pravnih, ekonomskih i ostalih odnosa između vjerovnika i dužnika pristranih u korist vjerovnika.

Tako čitatelj (podaci u redakciji) piše da su radi ubrzavanja potrošnje zakonodavci uvjeravali bankare u apsolutnu sigurnost naplate hipotekarnih kredita, zbog čega su u bankama 'zaboravili' na procjenu profitabilnosti djelatnosti koje kreditiraju.
Javio se i čitatelj koji uzroke krize i svih financijskih i gospodarskih nevolja vidi u neprimjerenoj poreznoj presiji, koju ministar Linić još pojačava. Ako se državni proračun ‘puni bolje od plana’, kao što to izjavljuje ministar Linić, onda to znači da taj novac negdje mora i nedostajati. A novac sve više nedostaje obveznicima poreza, osobito u gospodarstvu.

Promašeno kreditiranje Prvi čitatelj piše da je neuravnotežena zakonska regulativa dovela do toga da su se bankari iscrpljivali u procjeni vrijednosti založenih stvari i nekretnina, a prestali procjenjivati hoće li svojim kreditnim plasmanima financirati stvaranje viška novih ekonomskih vrijednosti koje obećavaju profitabilnost do mjere da se može očekivati uredno servisiranje tekućih obaveza, nerizične otplate kredita i dobre zarade.
Zbog pada kreditnih plasmana u nove produktivne poslovne pothvate i pojačanog ulaganja u neproduktivnu potrošnju postojeće produkcije došlo je, prema čitateljevu mišljenju, i do promjene strukture u gospodarstvu. Ubrzana potrošnja bez stvarnih novih ekonomskih vrijednosti dovela je do nemogućnosti otplate kredita. Kreditori (bankari) potom su počeli plijeniti založene stvari i prodavati ih na javnim dražbama.
To je opet dovelo do veće ponude od potražnje i zaprijetilo bankrotom i bankara, a ne samo korisnika njihovih (hipotekarnih) kredita.
Čitatelj podsjeća da izlaz iz tako nastale krize nije ni u nacionaliziranju nenaplaćenih bankarskih potraživanja, kao što se to pokušalo u Americi. To što su da bi se izbjegao bankrot cjelokupnoga bankarskog sustava američki porezni obveznici preuzeli otplatu neplaćenih dospjelih kredita također nije trajno rješenje.
Prema mišljenju čitatelja lančanom reakcijom slijedi i smanjivanje poreznih prihoda, tako da ni iz poreza više neće biti moguće sigurno otplaćivanje neotplaćenih kredita.
Izlaz čitatelj vidi u izjednačavanju odgovornosti vjerovnika i dužnika za rizik otplate kredita.

Porezna presija A kad je o porezima riječ, treba podsjetiti da je stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj među četiri najviše u Europi. Donedavno je i stopa PDV-a bila najviša (tek odnedavno je Hrvatsku s najvišeg mjesta po visini PDV-a potisnula Mađarska s 27-postotnom stopom). Slično je i s ostalim porezima.
Još jedino hrvatskim poreznicima treba dokazivati da zemlje s nižim poreznim opterećenjima bilježe znatno bolje gospodarske rezultate i lakše se nose s krizom.
Suglasan sam s mišljenjem drugog čitatelja, porezna presija u Hrvatskoj dogurana je do apsurda, a to neizravno priznaje i Vlada. Vidljivo je to prema Uredbi Vlade o otpisu dugova siromašnima (NN 76/12). U toj se Uredbi priznaje postojanje potraživanja države čija bi otplata u cijelosti ‘predstavljala neprimjereno opterećenje za dužnika’.
Neprimjereno porezno opterećenje Vlada neizravno priznaje i Zakonom o reprogramiranju poreznog duga 'uzrokovanoga gospodarskom krizom' (NN 45/11 i 25/12). U tom se propisu, doduše, umjesto pojma ‘neprimjereno porezno opterećenja’ više koristi pojam ‘poreznog duga nastaloga gospodarskom krizom’. To ne utječe na najvažnije, nemogućnost plaćanja dospjelih poreznih dugova i ostalih potraživanja države.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
N@kovanj

Branimir Kovač

Promjene su tvrd ORaH

Promjene su tvrd ORaH

Zadnji sam puta na ovom mjestu pisao o mogućem dolasku Ubera u Hrvatsku te činjenici da promjene koje diktiraju nove tehnologije, ma što mislili o njima, nije moguće zaustaviti. U međuvremenu, oglasila se politička stranka ORaH te pozvala taksiste da se usprotive navedenom dolasku. Ako niste zadnjih mjesec dana proveli na pustom otoku, što s obzirom na sezonu godišnjih i nije tako nemoguće, vjerojatno ste o tome već negdje čitali.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Kako se približavaju izbori, tako u medijima sve više ekonomista i poduzetnika nudi rješenja koja bi trebali provesti budući politički pobjednici. Tako je ekonomistica i donedavna saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić u subotnjem izdanju Jutarnjeg objavila autorski tekst što bi pobjednici trebali napraviti. Prvi ključni problem koji bi, prema njezinu mišljenju, trebalo rješavati jest smanjivanje javnog duga: 'Jedino konkretno rješenje koje će Hrvatsku osloboditi prezaduženosti jest uravnoteženje proračuna'.

1 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Zaklada Čujem, vjerujem, vidim poslala je pismo medijima u kojem optužuje Poreznu upravu kako želi uvesti 'porez na invalidnost'. Dobila je rješenje za plaćanje poreza na tvrtku od 340 kuna na temelju Zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, a iz toga slijedi da će platiti i porez na dobit iduće godine. Ovaj primjer pokazuje kako griješe Zaklada i PU.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

ZA

Gordan Maras

62%

PROTIV

Ivan Šuker

38%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 3.rujna 2015. 12:00