Pravda za sve

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Dugogodišnji Liderov suradnik, u novinarstvu je otkad je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Apsolutni stručnjak za pravna i porezna pitanja. Najviše voli kad mu institucija ne odgovori na novinarski upit pa je može vući po sudovima, sve do Strasbourga. Borac je za prava ‘malih ljudi’. Osim tužbi voli skupljati kvalitetna vina. Najdraža mu je poštapalica: ‘Sve vas bum tužil!’ Još ih je malo na tom popisu.


Novac na bankovnim računima zbog upitnih ovrha više nije siguran

Novac na bankovnim računima zbog upitnih ovrha više nije siguran

Sve brojniji su čitatelji koji upozoravaju da jako raste broj 'vjerovnika' za koje ni ne znate dok vam iznenada ne isprazne i ne blokiraju račun u banci.

Otkad se 'proračun puni znatno bolje od plana' ubrzano raste broj ovrha, tako da više nije uputno držati novac položen na računima u bankama. Mislim da čitatelji imaju pravo i da ubuduće čim mi na račun dođe neka doznaka trebaju odmah dignuti sav novac i tako izbjeći neku od suviše brojnih nenajavljenih i nerijetko nevjerodostojnih ovrha.
Jedan čitatelj piše da je kreditor naplatio isto potraživanje od osiguravatelja kredita i ponovno od njega kao sudužnika. Ponovna naplata iste tražbine, piše čitatelj, dođe kao 'ekstradobit' kreditorima. Čitatelj mi predlaže temu za članak o tome kako se banke mogu dvaput naplatiti po istoj kreditnoj tražbini, kod osiguravatelja i kod jamca, odnosno sudužnika.

Bijeg novca Čitateljica se javila i kaže da je u Poreču otišla na bankomat podignuti novac, kad umjesto novca na zaslonu poruka da se javi svojem bankaru. I nazvala je čitateljica banku, a tamo joj kažu da joj je blokiran račun. Pita čitateljica tko joj je blokirao račun kad nema nepodmirenih dugovanja. U banci kažu da ne znaju i da mora ići u Finu da se informira. Srećom, čitateljica je u Poreču bila sa prijateljima koji su joj posudili novac za povratak doma.
Po povratku doma u Fini je čitateljica napokon doznala da joj je kao sudužniku ovrhom s njezina računa naplaćeno 20-ak tisuća kuna navodno neotplaćenih rata kredita odobrenog 2003. godine. Tek nakon toga i čitateljica se prisjetila da se kao tadašnja obrtnica kolegi obrtniku potpisala kao sudužnik za nenamjenski gotovinski kredit.
No, čitateljica godinama više nema obrt (odjavila ga je kao i 30-ak tisuća obrtnika) i odselila se u drugi grad, još nije pronašla kolegu, ali uvjerena je da je riječ o nekom nesporazumu, a ne o izbjegavanju otplate kredita. Čitateljica upozorava da je postalo opasno otputovati pouzdajući se isključivo u bankovnu karticu i novac položen na računu u banci. U Hrvatskoj se više ne zna kad će ti netko nenajavljeno blokirati i isprazniti račun.
Pričao mi je kolega da je bez problema otvorio kao nerezident račun u banci u Sloveniji. Ovdje mu u Poreznoj upravi nisu znali objasniti što i kako treba napraviti da bi primio autorske naknade iz inozemstva. U Sloveniji je sve obavio bez administrativnih komplikacija. A i siguran je od nenajavljenih i neprovjerenih ovrha.

'Žilavi' monopol Podsjećam na desetljetnu reformu radi ukidanja monopola 'zloglasnog' SDK (Službe državne kontrole, a zatim Službe društvenoga knjigovodstva) na obavljanje poslova platnog prometa u zemlji. Nakon formalnog preimenovanja SDK u ZAP (Zavod za platni promet) napokon je prije 12 godina bio donijet tada novi zakon o platnom prometu, prema kojemu su poslove platnog prometa morale od ZAP-a preuzeti komercijalne banke.
Pokazalo se, međutim, da ni jedna poslovna banka u Hrvatskoj nije bila osposobljena za samostalno obavljanje platnog prometa. I onda je sve riješeno tako da su sve banke zaključile sa ZAP-om (naknadno preimenovanim u Finu) ugovore o obavljanju platnog prometa za račun i u ime poslovnih banaka.
Tako je Fini ostao monopol na obavljanje poslova platnog prometa, a ni bankari ni njihovi klijenti i nadalje nikad ne znaju kad će ih iznenaditi neka nenajavljena i neprovjerena ovrha.

Šumovi' u komunikaciji
Ponovo se javio čitatelj o čijim sam problemima u prošlom broju objavio napis 'Prijevare javne uprave namjenskim novcem za denacionalizaciju'. Čitatelj piše da u ovom broju očekuje ispravak.
Prema čitateljevu mišljenju ispraviti treba na svim mjestima u tekstu 'nacionalizirani stan', u 'stan u vlasništvu fizičke osobe'. I u nastavku 'radi denacionalizacije' treba ispraviti i napisati 'radi vraćanja stana fizičkoj osobi vlasniku'. Uvjeren sam da će nakon ovih ispravaka čitatelji još manje razumjeti 'kvake' u izbjegavanju denacionalizacije.

Vezani članci

Danas počinje druga faza otpisa dugova građanima po kriteriju B

Zaludu plan kada država glasuje protiv svoje tražbine

Vjerovnike i tvrtku u stečaju oštetilo pogrešno čitanje zakona

Linić: Loše je da se u predstečajnim postupcima odbacilo čak 5500 predmeta

Tvrtka spašena, vjerovnici uglavnom namireni



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Tehnologija rastura, biznis raste linearno, samo politika nikako

Tehnologija rastura, biznis raste linearno, samo politika nikako

Kad je o jubilejima riječ, urednici poslovnih tjednika kao što je Lider imaju dvostruka mjerila. Kosa im se diže na glavi kad iz neke tvrtke očekuju da se napiše tekst o 10, 20, 30 ili 50 godina djelovanja njihove organizacije. Oni ponosni, jako im važno, a ne shvaćaju da svaki dan neka tvrtka u ovoj zemlji slavi neku okruglu brojku. Pa cijele bismo novine morali tome posvetiti. Ne može to tako. Hajde mala vjestica, par redaka, to je O. K. Al više – ma nikako.

Jazztime

Jasmina Trstenjak

Prvo nam treba reforma glave, a onda županija

Prvo nam treba reforma glave, a onda županija

Vesni Kusin, vjernoj suradnici vječnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovoj aktualnoj zamjenici, tijekom ovotjednog govora u Gradskoj skupštini izletjelo je nešto prilično smiješno. Zapravo, nije joj izletjelo (krivo sam se izrazila). Nije ni bila svjesna da govori krivo, nekoliko je puta ponovila isto i bila je dosta sigurna u svom nastupu.

Pravda za sve

Edis Felić

Treba mijenjati Zakon o HRT-u jer on tvrtke nepotrebno košta

Treba mijenjati Zakon o HRT-u jer on tvrtke nepotrebno košta

Član sam društva u kojem je i nekoliko poduzetnika. Nedavno na sastanku, kako to inače biva, skrenusmo s teme i krenu rasprava kako se za svaki televizor, radio ili računalo mora plaćati TV ili radijska pretplata (koja se službeno zove pristojba). To je pitanje posebno zanimljivo za poduzetnike koji imaju nekoliko automobila koji im trebaju za posao, ali i televizora, a da ne govorim o računalima.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Guverner Vujčić treba dati ostavku

Guverner Vujčić treba dati ostavku

ZA

Goran Marić

39%

PROTIV

Goran Aleksić

61%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 7.svibnja 2015. 12:00