Pravda za sve

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Dugogodišnji Liderov suradnik, u novinarstvu je otkad je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Apsolutni stručnjak za pravna i porezna pitanja. Najviše voli kad mu institucija ne odgovori na novinarski upit pa je može vući po sudovima, sve do Strasbourga. Borac je za prava ‘malih ljudi’. Osim tužbi voli skupljati kvalitetna vina. Najdraža mu je poštapalica: ‘Sve vas bum tužil!’ Još ih je malo na tom popisu.


Novac na bankovnim računima zbog upitnih ovrha više nije siguran

Novac na bankovnim računima zbog upitnih ovrha više nije siguran

Sve brojniji su čitatelji koji upozoravaju da jako raste broj 'vjerovnika' za koje ni ne znate dok vam iznenada ne isprazne i ne blokiraju račun u banci.

Otkad se 'proračun puni znatno bolje od plana' ubrzano raste broj ovrha, tako da više nije uputno držati novac položen na računima u bankama. Mislim da čitatelji imaju pravo i da ubuduće čim mi na račun dođe neka doznaka trebaju odmah dignuti sav novac i tako izbjeći neku od suviše brojnih nenajavljenih i nerijetko nevjerodostojnih ovrha.
Jedan čitatelj piše da je kreditor naplatio isto potraživanje od osiguravatelja kredita i ponovno od njega kao sudužnika. Ponovna naplata iste tražbine, piše čitatelj, dođe kao 'ekstradobit' kreditorima. Čitatelj mi predlaže temu za članak o tome kako se banke mogu dvaput naplatiti po istoj kreditnoj tražbini, kod osiguravatelja i kod jamca, odnosno sudužnika.

Bijeg novca Čitateljica se javila i kaže da je u Poreču otišla na bankomat podignuti novac, kad umjesto novca na zaslonu poruka da se javi svojem bankaru. I nazvala je čitateljica banku, a tamo joj kažu da joj je blokiran račun. Pita čitateljica tko joj je blokirao račun kad nema nepodmirenih dugovanja. U banci kažu da ne znaju i da mora ići u Finu da se informira. Srećom, čitateljica je u Poreču bila sa prijateljima koji su joj posudili novac za povratak doma.
Po povratku doma u Fini je čitateljica napokon doznala da joj je kao sudužniku ovrhom s njezina računa naplaćeno 20-ak tisuća kuna navodno neotplaćenih rata kredita odobrenog 2003. godine. Tek nakon toga i čitateljica se prisjetila da se kao tadašnja obrtnica kolegi obrtniku potpisala kao sudužnik za nenamjenski gotovinski kredit.
No, čitateljica godinama više nema obrt (odjavila ga je kao i 30-ak tisuća obrtnika) i odselila se u drugi grad, još nije pronašla kolegu, ali uvjerena je da je riječ o nekom nesporazumu, a ne o izbjegavanju otplate kredita. Čitateljica upozorava da je postalo opasno otputovati pouzdajući se isključivo u bankovnu karticu i novac položen na računu u banci. U Hrvatskoj se više ne zna kad će ti netko nenajavljeno blokirati i isprazniti račun.
Pričao mi je kolega da je bez problema otvorio kao nerezident račun u banci u Sloveniji. Ovdje mu u Poreznoj upravi nisu znali objasniti što i kako treba napraviti da bi primio autorske naknade iz inozemstva. U Sloveniji je sve obavio bez administrativnih komplikacija. A i siguran je od nenajavljenih i neprovjerenih ovrha.

'Žilavi' monopol Podsjećam na desetljetnu reformu radi ukidanja monopola 'zloglasnog' SDK (Službe državne kontrole, a zatim Službe društvenoga knjigovodstva) na obavljanje poslova platnog prometa u zemlji. Nakon formalnog preimenovanja SDK u ZAP (Zavod za platni promet) napokon je prije 12 godina bio donijet tada novi zakon o platnom prometu, prema kojemu su poslove platnog prometa morale od ZAP-a preuzeti komercijalne banke.
Pokazalo se, međutim, da ni jedna poslovna banka u Hrvatskoj nije bila osposobljena za samostalno obavljanje platnog prometa. I onda je sve riješeno tako da su sve banke zaključile sa ZAP-om (naknadno preimenovanim u Finu) ugovore o obavljanju platnog prometa za račun i u ime poslovnih banaka.
Tako je Fini ostao monopol na obavljanje poslova platnog prometa, a ni bankari ni njihovi klijenti i nadalje nikad ne znaju kad će ih iznenaditi neka nenajavljena i neprovjerena ovrha.

Šumovi' u komunikaciji
Ponovo se javio čitatelj o čijim sam problemima u prošlom broju objavio napis 'Prijevare javne uprave namjenskim novcem za denacionalizaciju'. Čitatelj piše da u ovom broju očekuje ispravak.
Prema čitateljevu mišljenju ispraviti treba na svim mjestima u tekstu 'nacionalizirani stan', u 'stan u vlasništvu fizičke osobe'. I u nastavku 'radi denacionalizacije' treba ispraviti i napisati 'radi vraćanja stana fizičkoj osobi vlasniku'. Uvjeren sam da će nakon ovih ispravaka čitatelji još manje razumjeti 'kvake' u izbjegavanju denacionalizacije.

Vezani članci

Grobari propalih tvrtki - Za tri tisuće eura ostave sve vaše vjerovnike na cjedilu

Otvoren stečaj Dina Petrokemije, radnicima otkazi, tri plaće i dio otpremnina

Pozitivnija očekivanja gospodarskih kretanja potaknula rast povjerenja private equity fondova

Centar banka namirila 185 milijuna kuna

Danas počinje druga faza otpisa dugova građanima po kriteriju B



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
N@kovanj

Branimir Kovač

Promjene su tvrd ORaH

Promjene su tvrd ORaH

Zadnji sam puta na ovom mjestu pisao o mogućem dolasku Ubera u Hrvatsku te činjenici da promjene koje diktiraju nove tehnologije, ma što mislili o njima, nije moguće zaustaviti. U međuvremenu, oglasila se politička stranka ORaH te pozvala taksiste da se usprotive navedenom dolasku. Ako niste zadnjih mjesec dana proveli na pustom otoku, što s obzirom na sezonu godišnjih i nije tako nemoguće, vjerojatno ste o tome već negdje čitali.

Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Vodič za 'prodaju' ekonomskih rješenja političarima

Kako se približavaju izbori, tako u medijima sve više ekonomista i poduzetnika nudi rješenja koja bi trebali provesti budući politički pobjednici. Tako je ekonomistica i donedavna saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić u subotnjem izdanju Jutarnjeg objavila autorski tekst što bi pobjednici trebali napraviti. Prvi ključni problem koji bi, prema njezinu mišljenju, trebalo rješavati jest smanjivanje javnog duga: 'Jedino konkretno rješenje koje će Hrvatsku osloboditi prezaduženosti jest uravnoteženje proračuna'.

1 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Ne znaju je li zaklada za slijepe porezni obveznik, ali joj razrezali porez

Zaklada Čujem, vjerujem, vidim poslala je pismo medijima u kojem optužuje Poreznu upravu kako želi uvesti 'porez na invalidnost'. Dobila je rješenje za plaćanje poreza na tvrtku od 340 kuna na temelju Zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, a iz toga slijedi da će platiti i porez na dobit iduće godine. Ovaj primjer pokazuje kako griješe Zaklada i PU.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

Rast BDP-a plod je Vladinih reformi

ZA

Gordan Maras

31%

PROTIV

Ivan Šuker

69%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 3.rujna 2015. 12:00