Pravda za sve

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Dugogodišnji Liderov suradnik, u novinarstvu je otkad je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Apsolutni stručnjak za pravna i porezna pitanja. Najviše voli kad mu institucija ne odgovori na novinarski upit pa je može vući po sudovima, sve do Strasbourga. Borac je za prava ‘malih ljudi’. Osim tužbi voli skupljati kvalitetna vina. Najdraža mu je poštapalica: ‘Sve vas bum tužil!’ Još ih je malo na tom popisu.


Novac na bankovnim računima zbog upitnih ovrha više nije siguran

Novac na bankovnim računima zbog upitnih ovrha više nije siguran

Sve brojniji su čitatelji koji upozoravaju da jako raste broj 'vjerovnika' za koje ni ne znate dok vam iznenada ne isprazne i ne blokiraju račun u banci.

Otkad se 'proračun puni znatno bolje od plana' ubrzano raste broj ovrha, tako da više nije uputno držati novac položen na računima u bankama. Mislim da čitatelji imaju pravo i da ubuduće čim mi na račun dođe neka doznaka trebaju odmah dignuti sav novac i tako izbjeći neku od suviše brojnih nenajavljenih i nerijetko nevjerodostojnih ovrha.
Jedan čitatelj piše da je kreditor naplatio isto potraživanje od osiguravatelja kredita i ponovno od njega kao sudužnika. Ponovna naplata iste tražbine, piše čitatelj, dođe kao 'ekstradobit' kreditorima. Čitatelj mi predlaže temu za članak o tome kako se banke mogu dvaput naplatiti po istoj kreditnoj tražbini, kod osiguravatelja i kod jamca, odnosno sudužnika.

Bijeg novca Čitateljica se javila i kaže da je u Poreču otišla na bankomat podignuti novac, kad umjesto novca na zaslonu poruka da se javi svojem bankaru. I nazvala je čitateljica banku, a tamo joj kažu da joj je blokiran račun. Pita čitateljica tko joj je blokirao račun kad nema nepodmirenih dugovanja. U banci kažu da ne znaju i da mora ići u Finu da se informira. Srećom, čitateljica je u Poreču bila sa prijateljima koji su joj posudili novac za povratak doma.
Po povratku doma u Fini je čitateljica napokon doznala da joj je kao sudužniku ovrhom s njezina računa naplaćeno 20-ak tisuća kuna navodno neotplaćenih rata kredita odobrenog 2003. godine. Tek nakon toga i čitateljica se prisjetila da se kao tadašnja obrtnica kolegi obrtniku potpisala kao sudužnik za nenamjenski gotovinski kredit.
No, čitateljica godinama više nema obrt (odjavila ga je kao i 30-ak tisuća obrtnika) i odselila se u drugi grad, još nije pronašla kolegu, ali uvjerena je da je riječ o nekom nesporazumu, a ne o izbjegavanju otplate kredita. Čitateljica upozorava da je postalo opasno otputovati pouzdajući se isključivo u bankovnu karticu i novac položen na računu u banci. U Hrvatskoj se više ne zna kad će ti netko nenajavljeno blokirati i isprazniti račun.
Pričao mi je kolega da je bez problema otvorio kao nerezident račun u banci u Sloveniji. Ovdje mu u Poreznoj upravi nisu znali objasniti što i kako treba napraviti da bi primio autorske naknade iz inozemstva. U Sloveniji je sve obavio bez administrativnih komplikacija. A i siguran je od nenajavljenih i neprovjerenih ovrha.

'Žilavi' monopol Podsjećam na desetljetnu reformu radi ukidanja monopola 'zloglasnog' SDK (Službe državne kontrole, a zatim Službe društvenoga knjigovodstva) na obavljanje poslova platnog prometa u zemlji. Nakon formalnog preimenovanja SDK u ZAP (Zavod za platni promet) napokon je prije 12 godina bio donijet tada novi zakon o platnom prometu, prema kojemu su poslove platnog prometa morale od ZAP-a preuzeti komercijalne banke.
Pokazalo se, međutim, da ni jedna poslovna banka u Hrvatskoj nije bila osposobljena za samostalno obavljanje platnog prometa. I onda je sve riješeno tako da su sve banke zaključile sa ZAP-om (naknadno preimenovanim u Finu) ugovore o obavljanju platnog prometa za račun i u ime poslovnih banaka.
Tako je Fini ostao monopol na obavljanje poslova platnog prometa, a ni bankari ni njihovi klijenti i nadalje nikad ne znaju kad će ih iznenaditi neka nenajavljena i neprovjerena ovrha.

Šumovi' u komunikaciji
Ponovo se javio čitatelj o čijim sam problemima u prošlom broju objavio napis 'Prijevare javne uprave namjenskim novcem za denacionalizaciju'. Čitatelj piše da u ovom broju očekuje ispravak.
Prema čitateljevu mišljenju ispraviti treba na svim mjestima u tekstu 'nacionalizirani stan', u 'stan u vlasništvu fizičke osobe'. I u nastavku 'radi denacionalizacije' treba ispraviti i napisati 'radi vraćanja stana fizičkoj osobi vlasniku'. Uvjeren sam da će nakon ovih ispravaka čitatelji još manje razumjeti 'kvake' u izbjegavanju denacionalizacije.

Vezani članci

Odgovaramo na pitanja poduzetnika: Što je s povratom poreza u predstečajnoj nagodbi?

Poreznici lani prodajom ovršenih pokretnina naplatili 670 milijuna kuna duga

Porezna: Nema limita, nema razlike između velikih i malih

Komu prijeti ovrha na plaću, neka ode na - bolovanje

Beskonačna lista imovine građana na bubnju, pratite 'on line'



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Jazztime

Jasmina Trstenjak

Kad internetski trolovi ispužu zbog šnite crnog kruha

Kad internetski trolovi ispužu zbog šnite crnog kruha

'Sve su tiskovine teška manipulacija. Trebam pročitati istu vijest na deset portala da bih razaznala o čemu se radi. Svugdje drugačije piše. Što je zapravo rekla gospođa Milanović?!, pita dotjerana gospođa srednjih godina tetu na kiosku u neobaveznom razgovoru, pokušavajući artikulirati svoju frustraciju viješću o crnom kruhu i tankim šnitama koja je okupirala globalno selo kao da je pronađen malezijski zrakoplov. Veli da je čak 'jutjube' isječak tražila.

1 komentara
Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Međimurska terapija protiv proračunske jesenje depresije

Međimurska terapija protiv proračunske jesenje depresije

Kraj listopada i početak studenoga najopasnije je vrijeme da kolumnist i urednik koji nastoji biti na strani biznisa padne u profesionalnu depresiju. Cijele godine politika i ‘mainstream’ mediji zaokupljeni su dijeljenjem sve manjega poreznoga kolača.

3 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Djelatnost obrta može se proširiti samo uza stručno usavršavanje

Djelatnost obrta može se proširiti samo uza stručno usavršavanje

Vlasnik automehaničarskog obrta ima troje djece i suprugu, koja je prije dvije godine dobila otkaz u jednoj zagrebačkoj tvrtki i nezaposlena je. Gospođa je blizu šestog desetljeća života i zaista je teško očekivati da bi negdje mogla dobiti posao.

1 komentara
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Treba promijeniti sustav beneficiranog radnog staža

Treba promijeniti sustav beneficiranog radnog staža

ZA

Krešimir Sever

57%

PROTIV

Miljenko Gočin

43%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 6.studenoga 2014. 12:00