Pravda za sve

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Dugogodišnji Liderov suradnik, u novinarstvu je otkad je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Apsolutni stručnjak za pravna i porezna pitanja. Najviše voli kad mu institucija ne odgovori na novinarski upit pa je može vući po sudovima, sve do Strasbourga. Borac je za prava ‘malih ljudi’. Osim tužbi voli skupljati kvalitetna vina. Najdraža mu je poštapalica: ‘Sve vas bum tužil!’ Još ih je malo na tom popisu.


Poreznici potiču utaju radi zapošljavanja u Ministarstvu financija

Poreznici potiču utaju radi zapošljavanja u Ministarstvu financija

Da bi opravdao 28 milijuna kuna troškova uvođenja fiskalnih blagajni Slavko Linić, ministar financija, uvjerava javnost da je ‘dvostrukim blagajnama i izbjegavanju plaćanja poreza neizdavanjem računa odzvonilo’.

I taj dan kad je objavljeno da je Vlada usvojila zakonski prijedlog o uvođenju fiskalnih blagajni javilo se redakciji 15-ak čitatelja.
Svim tim čitateljima odgovaram, sjetite se da su 2003. godine tadašnji ministri (Crkvenac, Vidović i Kuštrak) slično uvjeravali javnost da će ‘odzvoniti radu na crno i sivoj ekonomiji’ nakon uvođenja naplate doprinosa i na honorarni rad. Kaj god, da je to tako kako hrvatski ministri naklapaju na svijetu odavno više ne bi bilo ni sive ekonomije ni evazije poreza.

Porezni (ne)moral Fiskalnim blagajnama će se u izbjegavanju poreza malo ili ništa promijeniti.
Hipotetski govoreći ugovaram s prodavateljem (robe ili usluge, svejedno) što ću kupiti. Pitam prodavatelja (koji će stajati pokraj fiskalne blagajne) koliko to košta sa, a koliko bez računa. ‘Uštedu’ od izbjegnutog poreza (plaćanje bez računa) dijelimo prodavač i ja po pola.
Čitam natuknicu u Poslovnom rječniku o ‘poreznom moralu’, u kojoj se kao uzroci poreznog nemorala navode ‘previsoko porezno opterećenje i neefikasna porezna administracija’. I onda mi je sinulo, pa fiskalne blagajne trebaju radi (novog) zapošljavanja poreznika. To je ‘začarani krug’, što je veće izbjegavanje poreza, to više treba poreznika koji će loviti utajivače poreza.
Porezna uprava u Hrvatskoj oformljena je 1993. godine spajanjem svih 120 dotadašnjih općinskih uprava prihoda. Te 1993. godine u novoosnovanoj Poreznoj upravi oko 2300 službenika ubiralo je poreze na automobile, nekretnine i od obrtnika. Oporezivanjem pravnih osoba u to se vrijeme još bavio SDK.
U razdoblju od 1994. do 1999. godine, nakon uvođenja poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a, Porezna uprava preuzima poslove ubiranja poreza od 115 tisuća obrtnika, 80 tisuća pravnih osoba i oko 540 tisuća građana. A nakon uvođenja PDV-a 1999. u Poreznoj upravi odjednom se zaposlilo dodatnih 1440 poreznika. Podijeli li se 735 tisuća obveznika poreza u Hrvatskoj 1999. godine s 3740 tadašnjih poreznika, ispada da na 196,5 obveznika poreza dolazi jedan poreznik. A u sređenim poreznim sustavima u svijetu normativ je jedan poreznik na 1200 obveznika poreza. I dodajmo podatak da smo u Lideru broj 355 pisali o Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, prema kojoj je ove godine ‘okvirni broj’ 4982 zaposlenika u Poreznoj upravi.
Impresivan broj, kojemu svakako treba pridodati novozaposlene koji će se od iduće godine baviti fiskalnim blagajnama.

Fućkaš sudstvo Ta ‘vojska’ od pet tisuća poreznika pokušala je prije desetak godina osnovati posebne financijske sudove pri Ministarstvu financija (neovisne o redovnom sudstvu). Nakon što financijski sudovi nisu prošli, Slavko Linić predlaže da se članovima društva kapitala, umjesto u sudskom, u upravnom postupku u sklopu Ministarstva financija oduzima i privatna imovina (proboj pravne osobnosti), da se izvansudski u Ministarstvu financija plijeni i imovina članovima uprava trgovačkih društava koja duguju poreze, da se o prisilnoj predstečajnoj nagodbi umjesto na sudu odlučuje u Ministarstvu financija, i sve tako iz sudstva nadležnosti ‘presele’ u Poreznu upravu. Prođu li svi ti Linićevi zakonski prijedlozi u Saboru, iduće godine će umjesto sadašnjih 9889 biti barem petnaestak tisuća zaposlenika u Ministarstvu financija.



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Kanibali i filantropi

Matilda Bačelić

Hoće li Hrvatska imati svoj 'corralito'?

Hoće li Hrvatska imati svoj 'corralito'?

Izjava poduzetničkog ministra Gordana Marasa kako razmišlja o zakonu prema kojem će državi biti omogućeno da uzme novac s neaktivnih računa u bankama govori o dvije loše i potencijalno opasne stvari.

1 komentara
Ekonomalije

Miodrag Šajatović

Zašto me nije briga hoće li autoceste u koncesiju ili ne

Zašto me nije briga hoće li autoceste u koncesiju ili ne

E ne dam se navući na opredjeljivanje u vezi s monetizacijom autocesta! Zauzimam stajalište: Baš me briga! Svejedno mi je. Fućka mi se hoće li Mijat Stanić i kompanija skupiti dovoljno potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju. Različita stajališta Zorana Milanovića i koalicijske mu partnerice Vesne Pusić zanimaju me koliko i lanjski snijeg.

7 komentara
Pravda za sve

Edis Felić

Kad ljudima posuđujete novac, upotrijebite procedure kamatara

Kad ljudima posuđujete novac, upotrijebite procedure kamatara

Skoknuo sam malo do rodnoga kraja i ondje čuo priču koja me nije iznenadila, ali istog me trena uzrujala.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Hrvatske autoceste treba monetizirati

Hrvatske autoceste treba monetizirati

ZA

Saša Cvetojević

48%

PROTIV

Mijat Stanić

52%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 23.listopada 2014. 12:00