Ivica Grčar

Dugogodišnji Liderov suradnik, u novinarstvu je otkad je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Apsolutni stručnjak za pravna i porezna pitanja. Najviše voli kad mu institucija ne odgovori na novinarski upit pa je može vući po sudovima, sve do Strasbourga. Borac je za prava ‘malih ljudi’. Osim tužbi voli skupljati kvalitetna vina. Najdraža mu je poštapalica: ‘Sve vas bum tužil!’ Još ih je malo na tom popisu.

Zabrana kritika popisa poreznih dužnika i nepoštovanje suda

Javilo se više čitatelja sa ‘stupa srama’ (popisa poreznih dužnika Ministarstva financija), a neki su, bogme, najavili i svoj dolazak u redakciju. Javio se i čitatelj kojemu sudac Tomislav Maras iz Zemljišnoknjižnog odjela karlovačkog Općinskog suda nezakonito uskraćuje upis vlasništva, svejedno da li namjerno ili zbog nedopustivog šlamperaja.

I možda nakon toliko objavljenoga o ‘stupu srama’ i ne bi trebalo više pisati da se nije (po)javio neki zafrkant koji javno istupa kao ravnatelj Agencije za (tobožnju) zaštitu osobnih podataka i prijeti prekršajnim postupcima i globama od 20 do 40 tisuća kuna svima koji se usude kritički analizirati popis poreznih dužnika Ministarstva financija.

Globe Piše tako jedan čitatelj: ‘Nadam se da moje ime neće doći u članak zbog što manjeg sramoćenja moje obitelji, jer je i ovo dosad previše.’ No isti čitatelj predložio mi je da objavim ime (i istražim tvrtku i sestrinske tvrtke) drugoga poreznog dužnika iz istog mjesta. Taj drugi porezni dužnik, odnosno njegove tvrtke, nije platio tražbine prvom čitatelju, zbog čega ni prvi čitatelj nije mogao uredno podmiriti poreze.
I već pri prvom raspitivanju naiđem također na čitatelja kojemu ni njegove tražbine nije platila, pazi sad, velika državna tvrtka i koji se zbog svega trenutačno liječi od visokog tlaka. To me navelo da ponovno pročitam prijetnju prekršajnim postupkom i globom svima koji kritički propituju propuste Ministarstva financija pri naplati poreza. Zabrinuli su se zbog otkrivanja toliko osobnih podataka u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, doduše tek nakon što je Ministarstvo financija objavilo popis poreznih dužnika.
Obojicu čitatelja i sve porezne dužnike koji ne mogu platiti poreze upućujem na to da se suoče s time da su u bankrotu. A u bankrotu smo i svi ostali, zbog nekompetentno određenih poreza nerazmjernih krizi i zbog nelikvidnosti te zbog promašene gospodarske politike. 

I zbog toga mislim da na tzv. stupu srama prije imena poreznih dužnika treba pribiti imena bivših i sadašnjih premijera, osobito Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, potpredsjednika vlada za gospodarstvo Damira Polančeca, Domagoja Ivana Miloševića i Radimira Čačića, ministara financija odgovornih za naplatu poreza Ivana Šukera, Martine Dalić i Slavka Linića, zajedno s imenima ravnatelja Porezne uprave Milana Trbojevića, Ivice Mladinea i Nada Čavlović Smiljanec itd.
Ne bi trebalo potpuno odustati od objavljivanja i popisa poreznih dužnika. Međutim, uz imena poreznih dužnika treba objaviti imena njihovih poreznih referenata. Treba pružiti priliku poreznim referentima koji se žele opravdati (u kaznenom postupku) da upute na one koji su im naredili da poreze ne naplaćuju pravodobno. Mislim tako unatoč prijetnji globom do 40 tisuća kuna.

Neznanje ili... Već 12 godina dvoje Karlovčana (podaci u redakciji) uzalud pokušava uknjižiti vlasništvo stana. Sudac Tomislav Maras kao razlog odbijanja upisa vlasništva navodi da upis nije moguć zbog toga što nedostaje tabularna isprava o u cijelosti isplaćenome stambenom kreditu.
Sudac Maras pritom ignorira stajalište drugostupanjskog suda od 26. srpnja 2010. (broj Gž-1364/08). Za upis vlasništva dovoljna je tabularna isprava prodavatelja stana, a tabularna isprava kreditora treba tek nakon otplate stambenog kredita, pri brisanju kreditnoga založnog prava.
To znaju i studenti pravnih fakulteta, a tobože ne zna sudac Maras. Ili je možda u ovom slučaju stvarni razlog 12-godišnjeg odugovlačenja upisa vlasništva u tome da se vlasništvo treba upisati obitelji srpske nacionalnosti?

Sud ignorira presudu
U drugoj presudi nadrednog suda (prvu je sudac Maras zanemario) nalaže se sucu Marasu da ocjenjuje isključivo je li ugovor između prodavatelja i kupca iz 1990. valjan, a ne i uvjeti stambenog kredita. Hoće li sudac Maras napokon poštovati drugu presudu (Gž-1729/2010-7) Županijskoga suda u Karlovcu?