Izmjene kolektivnih ugovora
5. lipnja 2012. 13:45 do 13. lipnja 2012. 13:08

Izmjene kolektivnih ugovora

Vlada je višekratno ponovila kako nema novca za isplate svih prava definiranih kolektivnim ugovorima (regresa, božićnica, naknada za prijevoz), dok sindikati ističu kako se tim zakonskim izmjenama želi razmrviti i oslabiti sindikate te dodatno smanjiti ionako sve manja materijalna prava radnika.

Na sastanku predstavnika Vlade i sindikata lomila su se koplja o zamrzavanju materijalnih prava radnika - božićnica i regresa dok se gospodarstvo ne oporavi. Premijer Zoran Milanović nedavno je najavio odricanja od nekih stečenih prava u javnom sektoru ustvrdivši da oko 150.000 zaposlenih u državnim i javnim službama mora dijeliti sudbinu ostatka zemlje. Čelnik Vladina pregovaračkog odbora o Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe Neven Mimica izjavio je nakon sastanka s predstavnicima sindikata da Vlada predlaže promjene zbog bitno izmijenjenih gospodarskih okolnosti, a sindikati bi umjesto koncepta stečenih prava trebali prihvatiti koncept mogućeg i ostvarivog.

Objašnjavajući Vladine razloge za takvo stajalište, rekao je kako su oni bili jasni čim je Sabor donio proračun u kojem je smanjenje rashoda u velikoj mjeri zasnovano na smanjenju troškova za zaposlene. Proračunska stavka od 21,5 milijardi kuna za zaposlene u javnom sektoru je fiksna i Vlada će učiniti sve da tako ostane, kaže potpredsjednik Vlade. Mimica je upozorio da je u prvih pet mjeseci potrošeno 500 do 600 milijuna kuna više nego što se planiralo za troškove zaposlenih u javnom sektoru, zbog visokih iznosa za prekovremeni rad, ugovore o djelu i posebne dodatke na osnovice plaća. Danas nije moguće bilo koje pravo iz proračuna pokriti bez osiguranih sredstava, pa je u ovoj situaciji teško održivo govoriti o stečenim pravima, već je puno realnije govoriti o konceptu realnih mogućnosti - kaže Mimica. Kako je najavio, Vlada će u skladu s odredbama TKU-a pisanim putem sindikatima ubrzo dostaviti i obrazložiti svoje prijedloge, a tada očekuje očitovanje sindikata. Prema TKU-u, oni su to dužni učiniti u roku 15 dana. Važno je, kaže Mimica, što prije utvrditi izmjene TKU-a kako ne bi došlo u pitanje izvršenje državnog proračuna u dijelu koji se odnosi na sredstva za plaće u javnom sektoru do kraja 2012.


Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava

U trenutku kad kolektivni ugovor istekne nema načina da se stvari razriješe

     Mirando Mrsić

Zakon o reprezentativnosti, primarno sindikata a onda i poslodavaca, pokušava se  donijeti već sedam godina. Oko tog su se zakona prvenstveno trebali usuglasiti sindikati jer regulira njihove međusobne odnose u procesu kolektivnog pregovaranja. Jedan od glavnih mojih zadataka, kad sam preuzeo resor, jest da se taj zakon donese i smatram da je taj zakon izuzetno važan jer on uređuje proces pregovaranja i po važnosti je jednak Zakonu o radu. Zakon o reprezentativnosti donosi se apsolutnom većinom svih zastupnika jer on dira u temeljna ljudska prava, dok se Zakon o radu može donijeti većinom prisutnih zastupnika na sjednici Sabora. Krenuli smo, najprije, s izradom nacrta o kojemu se raspravljalo desetak puta, dosad smo imali 23 verzije teksta i tu se iskristaliziralo da se sami  sindikati ne mogu dogovoriti. Jedno od spornih pitanja je koliko posto članova treba biti udruženo u sindikat da bi on bio reprezentativan. Jedan sindikat predlaže da to bude 20 posto, a drugi da je dovoljno i 10 posto. Ja ne mislim da je to razbijanje sindikalne scene, nego da će ovaj zakon omogućiti da se vidi tko s kime pregovara, tko ima pregovaračku snagu te da se urede međusobni odnosi između poslodavaca i sindikata. S druge strane, podići će se efikasnost pregovaranja a izbjeći će se sve zakulisne igre oko pregovaračkog odbora. A što se tiče trajanja kolektivnih ugovora jedine dvije stvari beskonačne na svijetu su - rak i kolektivni ugovori. U trenutku kad kolektivni ugovor istekne nema načina da se stvari razriješe, da se postigne novi dogovor. Ali u situaciji kada imate dobar kolektivni ugovor vama nije u interesu da sklapate novi, koji bi mogao biti lošiji, pa na taj način drugu stranu stavljate u slabiju pregovaračku poziciju. Mi želimo da pregovaračka pozicija bude jednaka svima, pa stoga predlažemo da se umjesto neograničenih pravila kolektivnog ugovora, to djelovanje produženih pravila utvrde na najviše tri mjeseca od isteka roka. U tom bi razdoblju sindikati i poslodavci trebali postići sporazum.


Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a

Ako se Vlada ogluši na sve naše zahtjeve, spremni smo na sindikalne akcije

 Ozren Matijašević

Već na samom početku pregovora oko Zakona o reprezentativnosti, stav Hrvatske udruge sindikata bio je da je predloženi tekst Zakona loš te da za nas nije prihvatljiv, a naše primjedbe na zadnji prijedlog od 24.svibnja 2012. su slijedeće:
Za HUS je neprihvatljiv broj od 50 000 članova kao uvjet za reprezentativnost središnjica, stoga što se do toga broja dolazi preglasavanjem na sindikalnoj strani. Koliko nam je poznato europska je praksa da se propisi koji se odnose na reprezentativnost udruga sindikata i poslodavaca donose se uz suglasnost socijalnih partnera, a ne preglasavanjem i 'preko koljena'. Reguliranjem reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje na drugačiji način, zadire se u veći broj odredbi Zakona o radu. Primjerice, ostaje otvoreno pitanje ima li, u skladu s predloženim odredbama ovog zakona, nereprezentativni sindikat uopće pravo na štrajk, ili se to pravo od sada namjerava priznati samo reprezentativnim sindikatima.
 Ne vidimo potrebu za formiranjem povjerenstva na predloženi način, posebno glede činjenice da bi se po novom rad u povjerenstvu plaćao, iako je postojeće uređenje povjerenstva sasvim korektno udovoljavalo potrebama. Ujedno se pitamo, ne bi li bilo logično da stručnost i plaćeni rad povjerenstva sa sobom donose poboljšice u njegovu radu. Predloženi kriteriji reprezentativnosti sindikalnih središnjica ni po čemu ne predstavljaju koherentnu cjelinu. Oni su izraz želje da od postojećih reprezentativnih sindikalnih središnjica točno određene središnjice zadrže taj status u svakom slučaju te da ga točno određene središnjice izgube. Kriterij koji najviše oslikava ozbiljnost sindikalne središnjice, potpuno je zanemaren. (nema više ugovora na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom, te se ne predviđaju dodatni radnici na svakih daljnjih deset tisuća članova iznad minimalnog broja). Predlažemo da se za reprezentativnost sindikata za kolektivne pregovore kao i za reprezentativnost udruga sindikata više razine za sudjelovanje u tripartitnim tijelima propiše jedinstveni kriterij – 10 posto od broja sindikalno organiziranih radnika.  Ako se Vlada ogluši na sve naše zahtjeve, spremni smo na sindikalne akcije, te ćemo od Sabora zatražiti raspisivanje referenduma protiv izmjena zakona na temelju više od 700 tisuća potpisa prikupljenih prije dvije godine.

Mirando Mrsić,
ministar rada i mirovinskog sustava
+6
Ozren Matijašević,
predsjednik HUS-a
+1

Glasanje je završeno.

Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Prijavite se na Newsletter


prijavite se
Liderovi blogovi