Jaka kuna
11. srpnja 2012. 13:20 do 18. srpnja 2012. 16:30

Jaka kuna

Novi guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je da će se stabilnost kune održavati kao i do sada te da su devizne pričuve HNB-a vrlo visoke i HNB može otkupiti sve kune, odnosno svu ponudu pa može čak i teoretski održavati stabilan tečaj kune.

Na pitanje hoće li i on, kao što je to radio i guverner Željko Rohatinski, smanjiti obveznu rezervu banaka i tako u sustav pustiti više kuna, kako bi pomogli gospodarstvu, Vujčić je odgovorio da je stopa obvezne rezerve smanjivana i dizana, te da će potezi HNB-a biti uvjetovani situacijom na tržištu i što se ocijeni potrebnim, te da sada nema potrebe za takvim potezima jer je likvidnost visoka, a banke imaju novca. Nerealan tečaj posljedica je provođenja politike fiksnog ili kvazi fiksnog tečaja tj. pretvaranja središnje banke u mjenjačnicu, a posljedično tome je da propada domaća proizvodnja i raste nezaposlenost. Jaka kuna pogoduje svima, osim izvoznicima. Blaga deprecijacija i ostajanje u okvirima do 8 kuna za euro mogla bi pogodovati oživljavanju izvoza i smanjenju vanjske zaduženosti. Vječna borba zagovornika opcije jake i na drugoj strani slabe kune u 2012. bi mogla dobiti svoj epilog. Neto-uvoznici i dužnici kredita sa zaštitnom valutnom klauzulom – a oni su već dugo većina aktera na ovdašnjoj ekonomskoj sceni – zagovarat će snažne intervencije iz deviznih rezervi HNB-a i precijenjenu kunu, uz koju je gotovo sve uvozno i dužničko već 17 godina jeftinije od domaćeg, dok će malobrojni preživjeli neto-izvoznici sa zakašnjelim i varljivim olakšanjem pomišljati da je napokon došlo njihovo vrijeme.


Ante Babić, ekonomski analitičar

Brodosplit je izgubio milijarde zbog tečaja i mislim da sad nije vrijeme da kuna labavi jer bi to moglo dovesti do rušenja bankarskog sustava.

Ante Babić

Položaj izvoznika se znatno pogoršao od vremena kada je tečaj bio 7,7, pa je otišao na 7,2. To se naravno moglo spriječiti i trebalo je braniti kunu na koju su vršile pritisak strane investicije. To je bitno za izvoznike, a od 2000. se po tom pitanju ništa ne događa. Ako izvezete robe od 100 tisuća kuna i mislite da ćete za taj posao dobiti 770 tisuća kuna, a zbog loše tečajne politike dobijete manje, onda je to loš posao. Nije problem ni to da kuna varira ali moraju se znati okviri. Problem je taj što HNB nije nikad jasno rekao da će braniti inflaciju ako prijeđe primjerice 3 posto. HNB nije nikada razvio devizno tržište, već je to prepustio bankama. Da imamo razvijeno devizno tržište bila bi i drugačija kretanja pa ni tečaj ne bi imao sezonske oscilacije. HNB nema interesa razvijati devizno tržište jer sve instrumente deviznog tečaja prodaju klijentima banaka kako uslugu. Brodosplit je izgubio milijade zbog tečaja i mislim da sad nije vrijeme da kuna labavi jer je velika neizvjesnost i to bi moglo dovesti do rušenja bankarskog sustava koji je umjetno u plusu, a zapravo je u dubiozama. Nije problem da kuna ode na 10, 11, samo se moraju znati jasni okviri.


Katija Klepo, članica Uprave Ad Plastika

Politika dugog držanja jake kune negativno je utjecala na poslovanje izvoznika, te dobivanje novih poslova u oštroj europskoj konkurenciji

Katija Klepo

Obzirom da AD Plastik više od 95 posto realizacije ostvaruje na inozemnom tržištu, teško nam je govoriti o pozitivnim stranama jake kune.Politika dugog držanja jake kune negativno je utjecala na poslovanje izvoznika, te dobivanje novih poslova u oštroj europskoj konkurenciji. Ekonomska kriza je dodatno otežala uvjete poslovanja, pogotovo što do sada nismo imali nikakvu podršku od strane države. Očekujemo neke pozitivne efekte iz novog Zakona o poticanju ulaganja, sa čijim bi usvajanjem trebalo ubrzati.Jedini pozitivan utjecaj jake kune mogu osjetiti građani koji imaju kredite sa valutnim klauzulama. Dakle, vjerujemo da obzirom na potrebnu socijalnu osjetljivost nije realno očekivati značajno slabljenje kune. Međutim, zbog održavanja i potrebe rasta izvoza trebalo bi napraviti barem minimalne promjene sa svođenjem u granice 1 euro - 8 kuna. Solinski Ad Plastik slijedećih sedam godina u suradnji s Renaultom proizvodit će za rusko tržište novi Logan 2, a planirana količina u 2014. iznosi 180 tisuća vozila od čega se očekuje godišnji prihod od oko 20 milijuna eura. U Hrvatskoj predviđaju godišnji rast po stopi većoj od 15 posto, a u ukupnom sistemu Ad Plastika više od 20 posto godišnje.

Ante Babić,
ekonomski analitičar
+2
Katija Klepo,
članica Uprave Ad Plastika
+2

Glasanje je završeno.

Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji