Naknada za plastične vrećice
23. svibnja 2012. 14:00 do 30. svibnja 2012. 12:50

Naknada za plastične vrećice

Besplatne plastične vrećice neće biti dostupne kupcima u trgovinama i na tržnicama od početka iduće godine, kada bi trebao stupiti na snagu novi pravilnik kojim Ministarstvo zaštite okoliša i prirode namjerava uvesti 'ekološki porez', to jest naknadu radi odvikavanja potrošača od korištenja tih teško razgradivih plastičnih proizvoda.

Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy izjavila je da bi se pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu trebao primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, pošto se prihvati zakon o otpadu. Pravilnikom bi se uvelo i plaćanje naknade od dvije kune na plastične vrećice kojom se želi destimulirati potrošnja građana. Zelena lista poduprla je ministricu zaštite okoliša u tom naumu jer smatraju da se radi o prvom, ali odlučnom koraku koji treba poduzeti za obuzdavanje plastične pošasti koja guši cijeli planet. Prema nekim izvorima, kad bi svaki pet građanin Hrvatske prestao koristiti takve vrećice, sljedeća generacija bi ih u prirodi zatekla 200 milijardi manje. No, proizvođači plastičnih vrećica tvrde da će naknada na plastične vrećice u iznosu od dvije kune ugroziti poslovanje 50-ak domaćih tvrtki i tri tisuće radnih mjesta.


Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša

Nažalost financijski instrumenti još uvijek su najuspješniji u mijenjanju štetnih navika ljudi

Mirela Holy

Cilj je smanjiti pritisak na okoliš s obzirom da se plastične vrećice dugo razgrađuju, a zbog male težine teško je kontrolirati njihovo odlaganje na deponijima. Ideja nije dodatno opterećivati građane novim nametom, već osvještavanje javnosti o opterećenju koje plastične vrećice stvaraju za okoliš. Prednosti jasno pokazuju primjeri drugih zemalja u kojima je uvedena ova mjera, te se pokazalo da su enormno smanjene količine korištenja vrećica čak i do 90 posto, što ukazuje da su, nažalost, još uvijek financijski instrumenti najuspješniji u mijenjanju štetnih navika ljudi.

Mane ove mjere ne vidimo, ali smo svjesni da će se ova mjera tumačiti kao izraz socijalne neosjetljivosti politike. Međutim, smatramo da se usvajanjem ekološki prihvatljivih navika, koje podrazumijevaju da će građani sa sobom nositi i višekratno koristiti platnene ili druge vrećice, neće negativno odraziti na proračun naših građana i građanki, a imat će ogroman pozitivni učinak na okoliš. Naravno da proizvođači plastičnih vrećica brane svoj interes, ali apsolutno je netočno da su plastične vrećice ekološki prihvatljivije od platnenih ili kartonskih. Plastične vrećice dobivaju se iz fosilnih goriva, odnosno nafte, a dugo se razgrađuju u okolišu, iznimno je otežano njihovo sakupljanje i komercijalno gotovo neisplativo njihovo zbrinjavanje i recikliranje zbog njihove izuzetno male težine.

Plastične vrećice predstavljaju jedan od najnegativnijih manifestacija globalnog konzumerističkog društva koje funkcionira po principu nepromišljene proizvodnje i uporabe jednokratnih proizvoda koji izuzetno opterećuju okoliš.
U tom smislu podsjećamo da je navika korištenja besplatnih vrećica relativno nova pojava te da su ljudi prije jednako kvalitetno živjeli i bez njih u okolišu koji je bio znatno manje opterećen od ovih štetnih proizvoda nego danas. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je otvoreno za komunikaciju sa svim zainteresiranim skupinama, pa tako i s proizvođačima plastičnih vrećica te smo već dogovorili termin za sastanak.

Ministarstvo očekuje da će tvrtke na sastanak doći s konkretnim brojkama koliko tvrtki u Hrvatskoj proizvodi plastične vrećice i iz koje sirovine, koliko tih tvrtki se isključivo bavi proizvodnjom plastičnih vrećica i koliko ljudi radi upravo na tim proizvodnim linijama te koliko su proizvoda, odnosno koliko vrećica su stavili na tržište i za njih platili naknadu Fondu jer se sadašnji podaci koji se prezentiraju u javnosti prilično razlikuju od podataka s kojima raspolaže Fond.


Vladimir Ferdelji, predsjednik društva za plastiku i gumu

Po svim studijima plastične vrećice su ekološki prihvatljivije nego što je papir

Vladimir Ferdelji

Najveći je problem što se pod maskom ekološkog utjecaja želi eliminirati najprirodniji materijal. Po svim studijima plastične vrećice su ekološki prihvatljivije nego što je papir. Dovoljno govori o tome da su cijevi za vodu napravljene od istog materijala jer je to kemijski najstabilniji spoj. Njegova ekološka vrlina je što se ne raspada već ostaje u svom obliku dugo vrijeme. To se pokušava pretvoriti u njegovu manu, a ustvari on je izdajica lošeg ljudskog ponašanja.

Tu se manipulira s javnosti pomoću slika vrećica, a nezamislivo je pakirati različite namirnice bez plastičnih vrećica. To nema nikakvu alternativu. Što se alternativnih vrećica za njih se pri izradi troši puno više energije. Velikim proizvođačima je to u interesu i oni su preko akcije zelenih krenuli uništiti plastične vrećice. Tu je ulogu odigrao i uvoznički lobi jer plastične vrećice su hrvatski proizvod kojeg skoro dvostruko više izvozimo nego uvozimo. Ekološke udruge manipuliraju s javnosti slikama vrećica na zelenim površinama, ali to ističem nije problem vrećica nego odraz ljudskog ponašanja. Vrećica svoj oblik neće mijenjati dugi niz godina i zbog toga je ekološki najprihvatljivija. Osim toga treba istaknuti da se i sirovina nabavlja u Hrvatskoj. Ukoliko bi se zabranile vrećice u problemima bi se našlo 50-ak domaćih tvrtki s otprilike tri tisuće zaposlenih.

Na koji način objasniti činjenicu da je nedavno ministarstvo gospodarstvo subvencioniralo kredite za modernizaciju uređaja za proizvodnju plastičnih vrećica, a danas žele naknadom uništiti tu granu? Tko je tu lud? Osim toga ovo će biti veliki udarac na građane jer Hrvati svakodnevno koriste plastične vrećice. A kada se idu u kupovinu najlakše je pomoću plastičnih vrećica odvojiti razne namirnice. Treba istaknuti da su vrećice 100 posto razgradive što znači da se mogu kompletno reciklirati, što nije slučaj s alternativnim vrećicama. Treba poraditi na svijesti građana u manjim sredinama, poticati separaciju smeća odmah u kućanstvima, dok u većim gradovima uz to još treba napraviti i separator. U Zagrebu ima 350 tisuća tona smeća godišnje, a od toga je 22 posto plastika što bi se moglo iskoristiti za grijanje jer plastika je ustvari nafta. Odličan primjer je komunalno društvo Ponikve s Krka koji od prodaje sekundarnog otpada se djelomični financira i zbog toga građani Krka nisu imali povećanje cijena odvoza smeća.

Mirela Holy,
ministrica zaštite okoliša
+4
Vladimir Ferdelji,
predsjednik društva za plastiku i gumu
+12

Glasanje je završeno.

Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji