Pelješki most
25. srpnja 2012. 13:30 do 1. kolovoza 2012. 14:00

Pelješki most

Ideja izgradnje Pelješkog mosta ponovo je postala aktualna. Nakon što je prošli tjedan premijer Zoran Milanović rekao da vjeruje kako je kroz europske fondove moguće realizirati projekt Pelješkog mosta i pri tom prozvao bivšu, HDZ-ovu vlast za zlouporabu i manipuliranje tim za Hrvatsku izuzetnom važnim pitanjem, nakon par dana iz Bruxellesa stiže vijest da interes s njihove strane postoji.

- Radi se o projektu koji po nama sigurno ima europsku dimenziju, to je klasičan kohezijski projekt koji je za Hrvatsku ogroman, rekao je premijer i naglasio kako je 'prije dosta vremena' dao naputak ministrima da u Europskoj komisiji razgovaraju o mogućnostima da Hrvatska kandidira projekt Pelješkog mosta u europske fondove. Naglasio je kako je to mogući europski projekt jer ima europsku dimenziju, da je Hrvatskoj itekako važan, ali da ona nema 400 milijuna eura 'svojih novaca' za most. Pelješki most jedno je od mogućih rješenja za spajanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske.
Nakon bilateralnog sastanka ministrice Vesne Pusić s povjerenikom Europske komisije Johannesom Hahnom o mogućnosti financiranja Pelješkog mosta iz europskih fondova, dolazi nam poruka da je Bruxelles zainteresiran za projekt. Sada hrvatska strana mora pokazati da je to najbolji način za povezivanje Hrvatske s njezinim jugom. Potvrda je to da se Pelješki most može kandidirati za novac iz europskih strukturnih fondova.


dr. sc. Vinicije Lupis, Glavni odbor Udruge Pelješki most

Trajekti nisu rješenje jer bi na taj način došlo do zagađenja Stonskog kanala

dr. sc. Vinicije Lupis

Inicijativu za Pelješki most, u čijem su odboru uz mene i dr. sc. Mirna Batistić te prof. dr. sc. Nenad Jasprica, pokrenuli smo jer smo nezadovoljni načinom promišljanja bilo koje političke stranke u Hrvatskoj kada je u pitanju dubrovačko primorje. Hrvatska ima granice kakve ima, uskoro ulazimo u EU, postavlja se pitanje schengenskog režima, a susjedna BiH nema svoje unutarnje rješenje.  Dubrovniku treba čvrsta veza s matičnom zemljom, a to je bitno i iz niza gospodarskih razloga – opstanka brodogradilišta Radeš, Leda, Vela Luka; razvoja juga Hrvatske, zaustavljanja iseljavanja... Trajekti nisu rješenje jer bi na taj način došlo do zagađenja Stonskog kanala, što bi opet dovelo u pitanje radna mjesta ljudi koji se primjerice bave uzgojem kamenica.
Cesta nije rješenje, a kaže se 'na tuđu barku se boja ne stavlja' jer gradnjom koridora jačalo bi se područje Republike Srpske. Zadnjih 20 godina političari s područja dubrovačko-neretvanske županije nisu se borili za interese tog dijela Hrvatske. Moglo se skratiti autocestu i krenuti s ulaganjima u most. Također, je li bila nužna izgradnja sportskih arena za Rukometno prvenstvo ili su se ta sredstva mogla uložiti u izgradnju Pelješkog mosta? Uostalom mi smo još ranije naglašavali ulogu sredstava iz strukturnih fondova EU kojima bi se most mogao sufinancirati. S obzirom na to da nemamo povjerenja u vlast, niti u stručne službe udružili smo se kao slobodni intelektualci, koji ne pripadaju niti jednoj političkoj stranci, jer smatramo kako bi hrvatska kultura bila nezamisliva bez Dubrovnika i njegove okolice, pa stoga taj grad treba povezati s matičnom zemljom.


prof. dr. sc. Ivan Dadić, dipl. ing., profesor na Fakultetu prometnih znanosti

Hrvatska može sa 400 milijuna eura koliko bi se potrošilo na gradnju Pelješkog mosta puno više pomoći i Pelješcu i Dubrovniku, Korčuli…

prof. dr. sc. Ivan Dadić, dipl. ing.

Bilo bi dobro napraviti Pelješki most ako bi ga netko drugi financirao, no nisam siguran da će se postići financijski okvir, trebat će barem dvije do tri godine za to jer se mora usuglasiti tehnička dokumentacija. Traži se sufinanciranje a to znači da treba usuglasiti i zadovoljiti puno tehničkih stvari i hrvatske i od strane EU. Treba se zapitati što je isplativije – koridor ili most? Važniji problem je recimo Dubrovnik koji je odcjepljen. Bilo bi dobro napraviti trajektne luke na mjestima gdje most počinje i završava jer su do sada napravljeni neki građevinski radovi koji se mogu iskoristiti. To bi bilo dobro rješenje do gradnje mosta. Mogu se prebaciti trajekti koji sada plove od Ploča do Trpnja, mogu se kupiti polovni trajekti. Ako budemo imali malo mudrosti moći ćemo se kvalitetno snaći, ne treba to biti trajno rješenje. Trebamo znati postaviti prioritete. Hrvatska može sa 400 milijuna eura koliko bi se potrošilo na gradnju Pelješkog mosta puno više pomoći i Pelješcu i Dubrovniku, Korčuli… Nitko ne govori o problemu povezivanja Orebića i Stona, te Cavtata s gradom. To je samo mali dio velike prometne problematike. O Dubrovniku da i ne govorimo, koliko bi koristi bilo da se poveže do Stona. Pelješki most je previše ispolitiziran, a ima puno važnijih pitanja. Po mojem mišljenju trajekti bi bili dobro rješenje. Studije pokazuju da broj vozila koji tamo prolazi nije veći od pet tisuća po jednoj turističkoj sezoni. Da bi most bio isplativ, preko njega bi moralo prolaziti deset tisuća automobila i to dnevno! Uz to, koliko sam upoznat, nije napravljena studija utjecaja vjetrova koji tamo znaju biti izuzetno jaki.

dr. sc. Vinicije Lupis,
Glavni odbor Udruge Pelješki most
+3
prof. dr. sc. Ivan Dadić, dipl. ing.,
profesor na Fakultetu prometnih znanosti
+4

Glasanje je završeno.

Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Prijavite se na Newsletter


prijavite se
Liderovi blogovi