Podjela Hrvatske na dvije statističke regije
5. rujna 2012. 13:30 do 12. rujna 2012. 13:30

Podjela Hrvatske na dvije statističke regije

Od prvog dana 2013. godine Hrvatska će biti podijeljena u dvije NUTS 2 regije umjesto dosadašnje tri.

Jadranska regija ostat će nepromijenjena, dok se spajaju dvije regije u kontinentalnoj Hrvatskoj. Vlada je objasnila građanima kako je razlog ove odluke da bi svi imali jednaku mogućnost korištenja EU fondova.
Državni zavod za statistiku napravio je tehničku stranu posla, te je sve spremno za prelazak na dvije NUTS 2 regije koje bi u sljedećem financijskom razdoblju trebali moći koristiti sva sredstva EU fondova.
No, postoji i drugačije mišljenje. Hrvatska udruga sindikata smatra kako je stapanje sjeverozapadne i slavonske regije s jasnim ciljem: da se najrazvijenijem Zagrebu i razvijenoj sjeverozapadnoj regiji na teret nerazvijene Slavonije omogući kvalitetniji pristup fondovima Europske unije.


Branko Grčić, Potpredsjednik Vlade

Novca će biti dovoljno za sve, a jedino će se utakmica voditi u tome tko će uspješnije i više novca apsorbirati.

Branko Grčić

U zadnjih pet-šest godina Sjeverozapadna Hrvatska se razvila do razine od 78 posto prosjeka Europske unije, najviše zahvaljujući bržem razvoju Grada Zagreba. Bilo je sasvim izvjesno da bi ova regija ispala iz najizdašnijeg Cilja 1 na samom početku našeg članstva u EU. To znači da bi bez usvajanja nove podjele na statističke regije otprilike 1,6 milijuna stanovnika Hrvatske, veliki broj jedinica lokalne samouprave, poduzeća, obrta, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i nevladinih udruga iz područja sjeverozapadne Hrvatske bio lišen mogućnosti korištenja sredstava iz strukturnih fondova po najpovoljnijim uvjetima.
Osim toga, morali bi puno više novca izdvajati za sufinanciranje projekata iz vlastitih izvora. Umjesto 15-25 eura na 100 eura investicije, što vrijedi za NUTS 2 regije u okviru Cilja 1, morali bi osigurati 50 eura i više. Konkretno, bez promjene podjele, nositelji projekata s ovog područja bi morali osigurati oko 320 milijuna eura više vlastitih sredstava za sufinanciranje tijekom prvog sedmogodišnjeg razdoblja. Pored toga, imali bi na raspolaganju oko 350 milijuna eura manje iz EU fondova.
Konačno, značajno bi smanjili tzv. kapacitet za apsorpciju EU fondova jer bi više od trećine Hrvatske bilo u nemogućnosti koristiti najizdašniji dio tih fondova. Takav bi ishod najviše pogodio potencijalne korisnike iz županija koje čine širi prsten oko Grada Zagreba, od Zagrebačke pa do Međimurske županije, budući da se radi o županijama čiji BDP po glavi stanovnika se kreće u rasponu od 43 posto i 59 posto prosjeka Europske unije, što znači da se s europskog gledišta radi o još uvijek nerazvijenom području.

Argument 'za' je i činjenica kako će sada sva područja Hrvatske, a to znači i Slavonija, i Lika, i Dalmacija, ali i Zagorje i Međimurje, u najmanje iduće dvije financijske perspektive ili 14 godina, biti u mogućnosti koristiti sredstva iz najizdašnijeg Cilja 1. Dakle, svi u Hrvatskoj su u jednakoj početnoj poziciji, a koliko će se sredstava stvarno iskoristiti ovisi o nam samima i o našoj sposobnosti da na vrijeme i kvalitetno pripremimo projekte. Kao što je poznato, u idućih sedam i pol godina Hrvatskoj stoji na raspolaganju više od 9 milijardi eura ili godišnje između 1,1 i 1,5 milijarda eura što je doista ogroman novac. Prema iskustvu drugih zemalja, cijeli taj iznos neće biti iskorišten. Dakle, novca će biti dovoljno za sve, a jedino će se utakmica voditi u tome tko će uspješnije i više novca apsorbirati.


Božo Galić, Predsjednik Hrvatske zajednice županija i vukovarsko-srijemski župan

Podjela Hrvatske na kontinentalnu i jadransku je nepravedna i u potpunoj je suprotnosti s načelima Kohezijske politike Europske

Božo Galić

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske jasno su određeni nositelji politike regionalnog razvoja. Planiranje i provedba regionalne razvojne politike, prema Zakonu, organizira se na nekoliko razina javne vlasti. Prva je razina središnjih tijela državne uprave usmjerenih na poticanje razvoja, a druga jedinica područne (regionalne) samouprave, a što u ovom slučaju apsolutno nije primijenjeno.
Podjela Hrvatske na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku je nepravedna i u potpunoj je suprotnosti s načelima Kohezijske politike Europske unije koja su ugrađena i u članak 6. Zakona o regionalnom razvoju koji je time i prekršen, bez javnih konzultacija sa županijama, a što je Vlada Republike Hrvatske prihvatila donošenjem Zakona i Strategije regionalnog razvoja.
Prioriteti i mjere u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske definirani su prvenstveno na temelju tri statističke regije, koji su ujedno povezani i sa prioritetima Nacionalnog strateškog referentnog okvira i prioritetima Županijskih razvojnih strategija, a to znači da ćemo sa primjenom nove nacionalne klasifikacije na dvije NUTS 2 regije morati u ključnom trenutku ulaska RH u EU mijenjati strateške dokumente kako na državnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, a za to nemamo vremena.
U Panonskoj Hrvatskoj dominira specijalizacija u području poljoprivrede i šumarstva, a na drugom je mjestu, s osjetno manjim udjelom, prerađivačka industrija. Ta je statistička regija gospodarski najhomogenija te pokazuje usku gospodarsku bazu orijentiranu na jednu dominantnu djelatnost, a ovom podjelom na dvije regije, Istočna Hrvatska će jako teško uskladiti svoje prioritete sa Sjeverozapadnom Hrvatskom kojoj, poljoprivreda, navodnjavanje ili razminiranje nisu prioriteti.
Iako ministar tvrdi kako se zbog uključenosti grada Zagreba povećava apsorpcijski kapacitet Hrvatske, što je točno, razvidno je da će sredstva dobiti oni koji imaju veći financijski i administrativni kapacitet, a što ministar naziva 'pozitivnom konkurencijom'.
Slavonske županije nemaju dovoljno novca za sufinanciranje europskih projekata, a kamo li predfinanciranje nakon stupanja u članstvo, stoga nas upravo ovakva podjela stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na razvijenije županije.
Uz to, neprimjereno je i da župani saznaju iz medija da se mijenjaju NUTS 2 regije! Ovo je očiti pokazatelj da nema suradnje između resornog Ministarstva i županija, a što je naprosto neoprostivo u ovom ključnom trenutku ulaska Hrvatske u EU. Također provociraju cinične i neumjesne izjave prvog potpredsjednika Vlade koji je donedavno isto bio župan, a koji je svojevremeno 2007. godine pri formiranju tri NUTS2 regije htio raspisati referendum za izdvajanje Varaždinske županije iz Sjeverozapadne regije.

Branko Grčić,
Potpredsjednik Vlade
+4
Božo Galić,
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i vukovarsko-srijemski župan
+10

Glasanje je završeno.

Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi