Legalizacija bespravne gradnje
16. svibnja 2012. 13:00 do 23. svibnja 2012. 13:00

 Legalizacija bespravne gradnje

Izmjene Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata su dovršene i uskoro će se o njima raspravljati u Vladi, a potom i u Hrvatskom saboru. Ministar Ivan Vrdoljak najavio je da bi zakon trebao proći Vladinu i saborsku proceduru, a bit će usvojen najkasnije do ljeta ove godine.

Legalizacija, dakako, neće biti besplatna. Trebat će platiti dokumentaciju, komunalnu naknadu, vodni doprinos te kaznu za nezakonit objekt u prostoru. Legalizacija kuće od dvjesto kvadrata mogla bi, prema nekim izračunima, stajati i do sto tisuća kuna, a Ministarstvo će građanima omogućiti otplatu na kredit. Građevinska inspekcija i stručne službe procjenjuju da je u Hrvatskoj između 300 do 400 tisuća bespravno izgrađenih objekata. Ministar je istaknuo kako se predloženim zakonskim izmjenama predviđa kategorizacija bespravno izgrađenih objekata tako što će se, primjerice, manji doprinosi za legalizaciju plaćati za pomoćne poljoprivredne objekte ili manje stambene objekte, nego za apartmanske objekte uz more i velike stambene zgrade. Rješenje o legalizaciji vlasnik bespravno izgrađenog objekta dobit će čim se utvrdi da je predana sva dokumentacija, te kad vlasnik uplati prvu ratu ili cijelu naknadu. Onaj tko se odluči na jednokratno plaćanje, mogao bi računati s popustom od 20 posto. Za i protiv legalizacije bespravne gradnje suprotstavili smo stavove Danijela Meštrića, pomoćnika ministra graditeljstva i prostornoga uređenja i gradonačelnika Vodnjana Klaudija Vitasovića.


Danijel Meštrić, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja

Legalizacija je podvlačenje crte pod stanje u prostoru

Danijel Meštrić

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nikoga ne može ostaviti ravnodušnim jer on ozakonjuje postupanje koje je u sebi imalo bar malu dozu arogancije i neodgovornosti. Suština je problema što je bespravna gradnja neometano nastajala i širila se zadnjih trideset do četrdeset godina. Nju je prihvatila u prostoru i lokalna samouprava dovodeći do bespravnih naselja svu potrebnu infrastrukturu. Godinama su u ladicama stajali prijedlozi prostornih planova a vlasnici parcela poticani da grade jer evo plan samo što nije usvojen, da bi naglo preko noći parcela prestala biti u zoni građevinske namjene i postala zelena. Prema gruboj procjeni danas imamo 300 do 400 tisuća bespravnih građevina. Do sada na žalost nismo čuli alternativu ovom Zakonu samo teorijske rasprave o tome kako bi bilo divno živjeti u zemlji u kojoj nema bespravne gradnje. S čim se svaki normalan i civiliziran čovjek slaže. Smatramo da je danas Hrvatska došla do stupnja u kojem se bespravna gradnja ne širi bezumno. Ona više nije pravilo nego iznimka tj. eksces. Legalizacija je podvlačenje crte pod stanje u prostoru. Građevine koje desetljećima kao bespravne postoje u prostoru legalizacijom ulaze u pravni sustav države. Vlasnik zgrade dobiva pravnu sigurnost i mogućnost gospodarske eksploatacije građevine pokretanjem legalne gospodarske djelatnosti, veće mogućnosti financiranja bilo banaka bilo Europskih fondova. Legalizacijom se stječu uvjeti za priključak na infrastrukturu i time povećava standard života građana. Ozakonjenje građevine preduvjet je za uređivanje imovinsko pravnih odnosa i stanja u katastru bez čega se ne može imati čista slika stvarnog stanja u prostoru. Sve to u konačnici može iskoristiti lokalna samouprava za izradu evidencije stanja nakon koje treba uslijediti kvalitetna sanacija prostora. Paralelno s legalizacijom potrebno je ojačati Građevinsku inspekciju i stvoriti sustav u kojem neće biti teško graditi legalno. Presudna je po tom pitanju suradnja Države i lokalne samouprave jer lokalna i regionalna uprava donose prostorne planove i izdaju odobrenja za gradnju. Država će pomoći uvođenjem web aplikacije za izdavanje dozvola 1.1.2013. za područje cijele Hrvatske. Kada Država, gradovi i općine odrade te svoje zadatke tada bespravna gradnja više neće biti problem.


Klaudio Vitasović, gradonačelnik Vodnjana

Zakonom o legalizaciji daje se poticaj za daljnju bespravnu gradnju

Klaudio Vitasović

Od samog početka najave Zakona o legalizaciji govorio sam kako sam apsolutno protiv donošenje istog i to iz više razloga. Prije svega smatram da se Zakonom o legalizaciji ismijava sav trud, novac i vrijeme koji su jedinice lokalne samouprave uložile u donošenje prostornih planova i naravno i sve one poštene investitore koji su se namučili da bi došli do građevinskih dozvola. Nadalje, Zakonom o legalizaciji daje se poticaj za daljnju bespravnu gradnju. Od kad je Zakon najavljen bespravna gradnja je višestruko porasla i danas se devastacija prostora nastavlja većim intenzitetom nego ikada prije. Ako svakih 10-15 godina budemo donosili takve zakone onda se stvarno svi pitamo kakva je svrha poslovnog planiranja. Tu je i pitanje komunalne infrastrukture. Naime, jedinice lokalne samouprave imat će ogromne financijske izdatke za dovođenje infrastrukture u ona područja koja se sad legaliziraju, a upitna je i mogućnost naplate komunalnog doprinosa obzirom da se ne predviđaju nikakvi instrumenti naplate a u većini se slučajeva (barem na našem području) radi o stranim investitorima kod kojih je naplata još i puno teža.Gradovima i općinama treba apsolutno dati mogućnost da na svojim područjima posebnom odlukom odrede ona područja koja su od osobitog interesa i na kojima se ne može primjeniti Zakon o legalizaciji. Primjerice, na području Grada Vodnjana planira se izgradnja elitnih turističih kapaciteta, doneseni su prostorni planovi, imamo investitore ali na tim istim prostorima (u zaštićenom obalnom području) imamo i više stotina usitnjenih parcela površine od 100 do 300 m2 na kojima su izgrađeni objekti koji svojim neprimjerenim stilom, veličinom i kvalitetom gradnje totalno odudaraju od planova i od tradicijske gradnje. Je li u redu to legalizirati i najvjerojatnije istjerati velike investitore? Bespravnoj gradnji treba konačno stati na kraj, ali to s ovim Zakonom sigurno ne činimo, naprotiv. Smatram da treba što prije gradovima i općinama dati veće ovlasti oko nadzora bespravne gradnje, a to je moguće jedino da se građevna inspekcija spusti na razinu lokalne samouprave.

Danijel Meštrić,
pomoćnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja
+2
Klaudio Vitasović,
gradonačelnik Vodnjana
+5

Glasanje je završeno.

Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Prijavite se na Newsletter


prijavite se
Liderovi blogovi