Dijana Dominis Prester:

Čvrsto na zemlji fascinirana nebom

   Čvrsto na zemlji fascinirana nebom Tvrđava na riječkom Svetom križu za Dijanu Dominis Prester mjesto je opuštanja

Jednu od naših izvrsnih znanstvenica na prvi pogled ne biste povezali s vrhunskom znanošću: privlačna i otkvačena u odjeći iz kućne radinosti, sa srcolikim sunčanim naočalama, katkad na rolama, katkad na istim koncertima kao njezini studenti.

Nakon što je 2005. bila dio tima znanstvenika koji su otkrili nov planet OGLE-2005-BLG-390Lb, znanstvena, ali i šira laička javnost doznala je da se u mladoj ženi renesansnih crta lica i neukrotive kose krije izvanserijska znanstvenica. Šest godina nakon toga sudjelovala je u još važnijem otkriću međunarodne kolaboracije znanstvenika Planet koja je metodom mikrogravitacijske leće s pomoću mreže optičkih teleskopa otkrila da su planeti u zvjezdanim orbitama pravilo, a ne iznimka, što znači da u svemirskom prostranstvu najvjerojatnije ima još planeta pogodnih za život poput Zemlje. Nebo je fascinira odmalena, a i danas bi voljela otputovati u svemir. Međutim, nije riječ o sanjaru jer 41-godišnja Dijana Dominis Prester racionalna je osoba koja sve kritički promišlja i ništa ne uzima zdravo za gotovo. Svojim znanstvenim ugledom rado se koristi za popularizaciju astrofizike, upozoravanje na alarmantno stanje u znanosti i dodjelu novca za projekte mimo kriterija izvrsnosti. S druge, privatne strane riječ je o nekonvencionalnoj rokerici koja obožava klupske i velike otvorene koncerte, posebice one skupine Tool, ali i klasičnu glazbu. Redovito vježba jogu, obožava prirodu, plivanje i ples. Sanja o životu u indijskoj Goji u kojoj je sa suprugom Predragom, od kojeg je umjesto prstena dobila zaručnički pirsing, provela medeni mjesec. Ništa što odluči nije joj teško, pa se tako potpuno posvetila i našem razgovoru u omiljenome mjestu u rodnoj Rijeci – nedavno uređenome Astronomskom centru Rijeka na Svetom križu, koji novim naraštajima omogućuje upoznavanje s nebom.

Upozorili ste me da fotografiranje za javnost u planetariju nije najsretnije rješenje. Je li to zato što naša ideja nije bila originalna?
- Ma ne, razumijem da je tako najlakše oslikati ono što radim. Međutim, važne su mi točnost i korektnost prema kolegama. Ne radim u planetariju iako ovdje katkad održim popularno predavanje ili navratim vidjeti stare prijatelje. Ovdje rade ljudi kojima je zadaća popularizacija astronomije. Profesionalna i amaterska astronomija stalno su u vezi, izvrsno surađujemo, no ipak je dobro da se te stvari ne brkaju. To ne znači da teleskopi na kojima radim nisu potekli iz ovakvih ili da ne radim i na optičkim teleskopima – oni su samo mnogo veći i na mjestima su na kojima su primjereni uvjeti za rad u svrhu znanstvenih istraživanja. Teleskop u Astronomskom centru Rijeka, koji je nastao kao rezultat dugogodišnjeg entuzijazma i zalaganja članova AAD-a Rijeka, dobar je za gledanje astronomskih objekata pogodnih za popularizaciju i promicanje struke građanstvu i mlađim naraštajima koji tako razvijaju interes za našu struku.

• Koliko je vaša fascinacija nebom motivirana filozofskim pitanjima?
- Dobro ste to primijetili, tako je zapravo počelo. Bila su to propitivanja o nekim nedokučivim stvarima: koliko je svemir dalek, kako će se razvijati, koliko je dubok... Mnogo ljudi postavlja si takva pitanja, ali u nekom trenutku života osjeti svojevrstan strah od ulaska u nešto toliko beskonačno, hladno i nepojmljivo da se radije vrati na opipljive stvari. Treba se osloboditi tog straha jer i dalje se bavite rigidnom znanstvenom metodom koja vas drži na čvrstom tlu. Ipak, bez filozofskog propitivanja ne bi bilo ni pravih pitanja na koje bismo mi fizičari tražili odgovore. Osim toga, opet se vraća ta prvotna veza između fizike i filozofije. Na Odjelu fizike na Sveučilištu odnedavno imamo studij fizike i filozofije za one koji tako promišljaju i žele mladima poslije pokazati da fizika nisu samo jednadžbe na ploči.

Fizika i filozofija ponovno su u znanstveni fokus stavile promišljanje o Bogu. Kakvo je vaše stajalište, vi ste znanstveno ipak najbliži tom pitanju?
- To pitanje ne bih htjela pretjerano komentirati iz osjećaja poštovanja prema nečemu što mislim da ne razumijem dovoljno. Uostalom, primijetila sam da ima dobrih znanstvenika koji su ateisti, agnostici i vjernici, što znači da je to pitanje regulirano nekim našim drugim centrima u mozgu. A s obzirom na to da ne znam postoji li Bog ili ne postoji, ne mogu to potvrditi ni zanijekati. Istina, nikad nisam bila sklona slijepo vjerovati u nešto samo zato što mi je to netko rekao. Neke stvari čovjek može osjetiti pa u to vjerovati, neke vidjeti, ali teško mi je tvrditi da nešto ne postoji ako to nisam ni vidjela ni osjetila. To me sad podsjetilo na zgodnu analogiju: dobila sam pitanje kako možete istraživati nešto što ne možete vidjeti. Dio elektromagnetskog zračenja koje naše oko vidi vrlo je uzak dio spektra. Zračenja viših i nižih frekvencija kao što su, primjerice, gama-zračenja, radiovalovi ili mikrovalovi, nisu vidljiva našem oku, ali ipak ih možemo istraživati ako nađemo odgovarajuće detektore. Ne znači, dakle, da u njih ne trebam vjerovati jer ih moje oko ne vidi, u tom dijelu jedino nemam odgovarajuće sposobnosti. Zapravo, nevjerojatno je koliko je Homo sapiens uvjetovan svojom percepcijom: ako nešto ne vidi, to ne postoji. Ne razmišlja o tome da oko vidi samo djelić onoga što nas okružuje, koje, bez daljnjega, postoji i dalje.

Čujete li često da vaše znanstveno područje ne donosi izravnu korist?
- Naravno, stalno. Pogotovo se taj problem povećava u krizi, kad se smanjuje financiranje. Tad se naš rad pokušava prikazati kao nešto bez konkretne primjene, čuje se: ‘Pa što će nam to?’ Ali to je kratkovidno razmišljanje. Mnogi, recimo, ne znaju da je više od pola današnjega svjetskog BDP-a rezultat istraživanja kvantne fizike. Upravo ta fundamentalna istraživanja, koja su počela ne tako što je netko rekao: ‘Sad ću napraviti nov materijal za automobil’, nego propitivanjem koliko je svemir velik ili koliko će se dugo razvijati. Dakle, upravo iz iskonske želje da spoznamo nastala su konkretna, primjenjiva rješenja za čovjekove potrebe i k tomu je napravljen velik povijesni skok. Primjerice, znate li kako je i gdje nastao protokol World Wide Web? Kao sredstvo za fundamentalna istraživanja elementarnih čestica. CERN-ovi su fizičari u potrazi za odgovorom na pitanje od kojih se čestica sastoji svemir razvili internet kao sredstvo za to istraživanje. U dijelu astrofizike pak kojim se konkretno bavim, dakle u visokoenergijskoj gama-astronomiji, također su kao sredstvo razvijene specijalne poluvodičke kamere s pomoću kojih proučavamo gama-zračenje iz svemira. To su kamere osjetljive na pojedinačne fotone. Ubrzo su se pčele primjenjivati i izvan naše struke jer se zahvaljujući njima mogao izraditi PET-skener koji se u medicinskoj dijagnostici upotrebljava za rano otkrivanje raka.

Kako izgleda vaš boravak u velikim opservatorijima u pustinji?
- U lipnju ponovno idem na mjesec dana u opservatorij Roque de los Muchachos na kanarskom otoku La Palmi. Ondje su naši teleskopi Magic, najveći Čerenkovljevi teleskopi na svijetu kojima se posredno mjeri gama-zračenje iz svemira. Opservatorij je u pustinji na više od 2000 metara. Zrak je vrlo suh, danju je toplo, a noću hladno, ali mjesto je vrlo lijepo, inspirativno. Vlada apsolutna tišina, zrak je čist i oblake možete gledati odozgo. Međutim, ondje se fizički naporno radi, mjesec dana radite uglavnom noću. Čim se probudite i skuhate si nešto za doručak-ručak, počinju pripreme. Mnogo se radi na računalima i elektronici ako se nešto pokvari. Noću se čovjek bar dvaput penje na teleskop i nešto nosi, isključuje, uključuje. Ako se na teleskopu nešto pokvari, stavite sigurnosnu opremu i sajlu te se po konstrukciji ‘pentrate’ kao planinar i ondje gore odvijačem popravljate uređaj. Ako vam pak ‘zašteka’ softver, treba i to riješiti, dakle cijelu ste noć budni i morate biti koncentrirani da se sva zapažanja obave prema planu: da se, primjerice, dođu li oblaci, magla, na vrijeme zatvori kamera teleskopa kako se ne bi uništila ta skupocjena oprema. Na spavanje idete tek kad svane. Tako sigurno ne bih mogla cijelu godinu, ali ovako, jedan mjesec, to je lijepo iskustvo.

• Otkad uživate šivati i oslikavati odjeću?
- Oduvijek sam bila skona tomu. U osnovnoj i srednjoj školi najviše sam šivala jer sam imala više vremena. Uživala sam u tome da napravim nešto za sebe. Nekim osnovama naučila me mama, ali uglavnom sam učila metodom pogrešaka i popravaka. Sve što radim mora biti praktično i udobno da mogu odmah odjenuti. Imala sam i ekstravagantne modele - večernje haljine ili bundu od ekokrzna u 80-ima, dok to još nije bilo popularno. Svi su me ismijavali da sam napravila bundu od autopresvlaka, a za koju je godinu ekokrzno postalo hit. Više sam puta tako predeterminirala trendove i, priznajem, guštam u tom osjećaju. Kad je pak riječ o slikanju, najčešće oslikavam tkanine. Volim asimetriju jer mislim da je u njoj prirodna ravnoteža.

• Jeste li se zamišljali u braku s fizičarom?
- Kad sam kao djevojka razmišljala o svojoj budućnosti, moram priznati da nisam bila sigurna želim li ikada brak, znala sam samo da ne želim vezu s kolegom. No kad sam se zaljubila u Predraga, nijedan drugi scenarij više nije bio moguć. U svojem sam braku vrlo sretna iako je već prošlo šest godina, dakle dovoljno dugo da smo si mogli dojaditi. A nismo... Uistinu sam sretna što imam tako dobrog supruga, što se podupiremo i odlično razumijemo.

Svojom ležernošću, izgledom i lakoćom komunikacije s medijima iskačete iz uobičajenog koda znanstvenice. Volite li javnost ili imate druge motive?
- Izgled je jednostavno moj, odlučila sam ostati ono što jesam i ne ući u klišej znanstvenice. Kada držim predavanje, odjenem se primjereno, stavim kutu kad treba, ali i dalje mislim da je važno, pogotovo u znanosti i nastavi, ne ubiti osobnost jer upravo čuvajući to u sebi možemo biti spontani i kreativni. Da sad razmišljam o dojmu, ne bih mogla biti spontana u intervjuu, ovako govorim iz srca. Moji motivi proizlaze iz moje strasti prema onome što radim. 

* Tekst je iz Liderovog lifestyle magazina Lider trend

Izvor: Lider



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Lider trend

Otvorena nova Top Shop trgovina

Otvorena nova Top Shop trgovina

Jučer je svečano otvorena 23. Top Shop prodavaonica u Hrvatskoj, na adresi Ilica 44 u Zagrebu. Uz veliko zanimanje Zagrepčana događanju su prisustvovale i brojne osobe iz javnog života.

Lider trend

Dermokozmetičko savjetovalište u Zagrebu

Dermokozmetičko savjetovalište u Zagrebu

U samom centru Zagreba, na adresi trg Maršala Tita br.8, otvoren je jedinstveni koncept optike i specijalizirane prodavaonice lijekova koja na jednom mjestu pruža usluge dermokozmetičkog, nutricionističkog i optometrijskog savjetovališta ...

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Aktiviranje mrtvih računa u posebnom fondu dobro je rješenje

Aktiviranje mrtvih računa u posebnom fondu dobro je rješenje

ZA

Ingrid Antičević Marinović

4%

PROTIV

Drago Jakovčević

96%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 30.listopada 2014. 12:00