HBOR

Za malo i srednje poduzetništvo 2,5 puta više sredstava nego lani

   Za malo i srednje poduzetništvo 2,5 puta više sredstava nego lani Anton Kovačev

U prvih pet mjeseci 2012. odobreno je preko 3 milijarde kuna kredita, od čega 840 milijuna kuna za potrebe malog i srednjeg poduzetništva što je 2,5 puta više nego u istom razdoblju prošle godine.

Rekao je to Anton Kovačev, predsjednik Urpave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) na ručku s poduzetnicima u organziaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Kovačev je predstavio nove programe kreditiranja razvoja gospodarstva te nove načine podjele rizika koje sada HBOR dijeli s poslovnim bankama. Ukupan kreditni potencijal HBOR-a u ovoj godini je 7 milijardi kuna, ali se može i povećati, rekao je Kovačev, ako bude dobrih projekata.
Domaćin Ivan Miloloža, v.d. predsjednika HUP-a, požalio se na izraženu nepoduzetničku klimu i administrativnu represiju koja je usmjerna prema poduzetnicima te izrazio bojazan da nas čeka ‘grda jesen’ ako se nešto ne promijeni.

- Za mene ste vi heroji jer ste uspjeli preživjeti ovu krizu i održati hrvatsko gospodarstvo na životu - ohrabrio je poduzetnike Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG Investa.
Kovačev je poduzetnicima predstavio nove programe kreditiranja gospodarstva koje je, u cilju jačanja poduzetničkih kapaciteta, povećanja investicija te održavanja i poboljšavanja likvidnosti, HBOR uveo u suradnji s Vladom, Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama. Kao što je poznato, program je prvenstveno namijenjen financiranju obrtnih sredstava za poduzetnike koji su se zbog objektivnih razloga, utjecaja financijske i gospodarske krize, našli u poteškoćama, a imaju najmanje 25 posto privatnog vlasništva i ostvaruju najmanje 10 posto prihoda na međunarodnom tržištu.

Krediti su namijenjeni za podmirenje obveza prema vjerovnicima, a do 30 posto kredita može se koristiti i za izmirenje obveza prema financijskim institucijama. Za dodjelu kvota kredita HBOR-a, poslovne banke će sudjelovati na aukcijama te će se njihove ponude rangirati prema visini ponuđene kamatne marže. Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobravat će se u kunama uz kamatnu stopu od 1,8 posto godišnje.

Poslovne banke će svoj dio kredita odobravati u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu, a kamatna stopa bit će u visini fiksne marže ponuđene na aukciji i uvećane za referentnu kamatnu stopu; prinosi trezorskih zapisa s rokom dospijeća 364 dana za kunske kredite ili 12-mjesečni EURIBOR za kredite s valutnom klauzulom. Krediti će se odobravati uz rok otplate do 3 godine uključujući poček do godine dana.

Rok korištenja kredita je do 6 mjeseci po zaključenju ugovora o kreditu, te je također moguće i mostno kreditiranje. Prema prvim iskustvima, nakon što je na HBOR-ovu kamata od 1,8 posto pridodana ona poslovnih banaka konačna kamata se kretala iznad relativno visokih 5 posto.

- Nadam se da do godine nećemo morati ići u ovaj program i dodatno smanjivati kamatu jer ćemo morati ići ispod 1 posto kamate, ne znam gdje ćemo tako završiti. Mi smo kao razvojna banka maksimalno srezali dobit da bi omogućili ovakve kamate - rekao je Kovačev. Podjela rizika provodit će se u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa HBOR-a. Za male i srednje poduzetnike HBOR kreditira i preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa u iznosu od 80 posto glavnice kredita.

Poslovna banka kreditira i preuzima rizik do 60 posto iznosa ukupnog kredita uz uobičajene instrumente osiguranja. Novi način financiranja namijenjen je poduzetnicima koji novim ulaganjima doprinose povećanju zaposlenosti, izvoza, ostvarenju veće dodane vrijednosti i jačanju konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu i to u sektorima – poljoprivrede, prerađivačke industrije, turizma, te u sektoru vezanom uz projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

Od ukupne investicije mali i srednji poduzetnici moraju osigurati 25 posto sredstava iz vlastitih izvora, a ovisno o kategoriji projekta kamate su u 2012. godini jedan, tri i pet posto. Podjela rizika za velike investicijske projekte provodit će se također u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa. U slučaju velikih investicija HBOR će kreditirati i preuzeti rizik do 50 posto iznosa ukupnog kredita, a poslovna banka kreditirat će i preuzeti rizik od najmanje 50 posto iznosa ukupnog kredita. U ovom modelu kamatna stopa ukupnog kredita bit će ponderirani prosjek kamatnih stopa izravnog kredita HBOR-a i kredita poslovne banke. Osim za investicijska ulaganja HBOR će preuzimati 50 posto rizika uz jamstvo HAMAG Investa i po programu namijenjenom za pripremu proizvodnje.

HAMAG Invest izdavanjem jamstava omogućuje ovu podjelu rizika između banaka i HBOR-a. Liović je posebno naglasio jamstvo na prvi poziv kao prvokalsno jamstvo na koje banke mogu računati.
- Umjesto da služi kao posljednje utočište za projekte koje banke ne žele finacirati, HAMAG Invest će se sada fokusirati na kvalitetne projekte koji nemaju dovoljno vlastitih instrumenata osiguranja - rekao je Liović, dodavši da se obvezuju rješiti svaki zahtjev za odobrenje jamstva u 7 radnih dana. Start-up poduzetnici se sada mogu prvo obratiti HAMAG-u koji će im izdati jamstvo u iznosu od 80 posto, na račun kojeg će moći ispregovarati bolje uvjete u bankama.

Kod programa za likvidnost, koji je namijenjen poduzetnicima starijima od dvije godine, povećan je iznos jamstava s 1,5 na 2,5 milijuna kuna. - Neće se spašavati propale tvrtke, već podržavati one projeti koji imaju budućnost na tržištu - rekao je Liović, dodavši da sad na stolu imaju oko 80 projekata. Iznio je podatak da je lani prosječna potpora za nove poduzetnike iznosila 6 tisuća kuna, a da je sada kroz Poduzetnički impuls povećana na 87 tisuća kuna.
HAMAG Invest će, kako je najavljeno, pomagati poduzetnicima i da pronađu inevstitore, a na jesen bi trebo biti objavljen katalog investicijskih projekata u segmentu malog i srednjeg poduzetništva.

Kao što otprije poznato, cilj je da HAMAG INVEST bude potpora zakonodavcu za predlaganje mjera uklanjanja birokratskih i ostalih prepreka za investiranje. Liović je podsjetio da se povećao Jamstveni fond Agencija s 1 na 2 milijarde kuna te se novi jamstveni programi usklađuju s kreditnim linijama poslovnih banaka i HBOR-a te se prilagođavaju potrebama poduzetnika i projekata. Uvela su se jamstva za Leasing i činidbena jamstva, značajno se poboljšavaju uvjeti financiranja inovacija te se povećaju maksimalni iznosi jamstava po programima.

Vezani članci

HBOR: Od 2,7 milijardi odobrenih kredita, 2 milijarde za izvoznike

Politika netalasanja skupo stajala domaće građevinare

DORH: Šegonov kredit bio je zakonit

Kristijan imenovan novim šefom HBOR-a

Milanović: Ja vodim Vladu, ne znam ništa o kreditima u HBOR-u



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Poslovna scena

Novi broj Lidera: Plan za 2015. - Ignoriraj državu i vozi po svom!

Novi broj Lidera: Plan za 2015. - Ignoriraj državu i vozi po svom!

Paradoks je doveden do kraja. U šest godina recesije (ni prije nje nije bilo blistavo) realni se sektor polomio ne bi li svoj život ugurao u kakve-takve Vladine projekcije.

Poslovna scena

Malo nam se planova ostvarilo, ali uporni smo do besvijesti

Malo nam se planova ostvarilo, ali uporni smo do besvijesti

Danko Končar, jedan od najbogatijih Hrvata, pojavio se prije nekoliko godina u Hrvatskoj najprije kao ulagač u nekretnine u Istri, a onda se proširio na brodogradnju i industriju te energetiku.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji

Liderov Fight club u tijeku

Zatvaranje sisačke rafinerije ekonomski je opravdano

Zatvaranje sisačke rafinerije ekonomski je opravdano

ZA

Goran Šaravanja

35%

PROTIV

Davor Štern

65%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 2.listopada 2014. 12:00