HBOR

Za malo i srednje poduzetništvo 2,5 puta više sredstava nego lani

   Za malo i srednje poduzetništvo 2,5 puta više sredstava nego lani Anton Kovačev

U prvih pet mjeseci 2012. odobreno je preko 3 milijarde kuna kredita, od čega 840 milijuna kuna za potrebe malog i srednjeg poduzetništva što je 2,5 puta više nego u istom razdoblju prošle godine.

Rekao je to Anton Kovačev, predsjednik Urpave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) na ručku s poduzetnicima u organziaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Kovačev je predstavio nove programe kreditiranja razvoja gospodarstva te nove načine podjele rizika koje sada HBOR dijeli s poslovnim bankama. Ukupan kreditni potencijal HBOR-a u ovoj godini je 7 milijardi kuna, ali se može i povećati, rekao je Kovačev, ako bude dobrih projekata.
Domaćin Ivan Miloloža, v.d. predsjednika HUP-a, požalio se na izraženu nepoduzetničku klimu i administrativnu represiju koja je usmjerna prema poduzetnicima te izrazio bojazan da nas čeka ‘grda jesen’ ako se nešto ne promijeni.

- Za mene ste vi heroji jer ste uspjeli preživjeti ovu krizu i održati hrvatsko gospodarstvo na životu - ohrabrio je poduzetnike Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG Investa.
Kovačev je poduzetnicima predstavio nove programe kreditiranja gospodarstva koje je, u cilju jačanja poduzetničkih kapaciteta, povećanja investicija te održavanja i poboljšavanja likvidnosti, HBOR uveo u suradnji s Vladom, Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama. Kao što je poznato, program je prvenstveno namijenjen financiranju obrtnih sredstava za poduzetnike koji su se zbog objektivnih razloga, utjecaja financijske i gospodarske krize, našli u poteškoćama, a imaju najmanje 25 posto privatnog vlasništva i ostvaruju najmanje 10 posto prihoda na međunarodnom tržištu.

Krediti su namijenjeni za podmirenje obveza prema vjerovnicima, a do 30 posto kredita može se koristiti i za izmirenje obveza prema financijskim institucijama. Za dodjelu kvota kredita HBOR-a, poslovne banke će sudjelovati na aukcijama te će se njihove ponude rangirati prema visini ponuđene kamatne marže. Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobravat će se u kunama uz kamatnu stopu od 1,8 posto godišnje.

Poslovne banke će svoj dio kredita odobravati u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu, a kamatna stopa bit će u visini fiksne marže ponuđene na aukciji i uvećane za referentnu kamatnu stopu; prinosi trezorskih zapisa s rokom dospijeća 364 dana za kunske kredite ili 12-mjesečni EURIBOR za kredite s valutnom klauzulom. Krediti će se odobravati uz rok otplate do 3 godine uključujući poček do godine dana.

Rok korištenja kredita je do 6 mjeseci po zaključenju ugovora o kreditu, te je također moguće i mostno kreditiranje. Prema prvim iskustvima, nakon što je na HBOR-ovu kamata od 1,8 posto pridodana ona poslovnih banaka konačna kamata se kretala iznad relativno visokih 5 posto.

- Nadam se da do godine nećemo morati ići u ovaj program i dodatno smanjivati kamatu jer ćemo morati ići ispod 1 posto kamate, ne znam gdje ćemo tako završiti. Mi smo kao razvojna banka maksimalno srezali dobit da bi omogućili ovakve kamate - rekao je Kovačev. Podjela rizika provodit će se u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa HBOR-a. Za male i srednje poduzetnike HBOR kreditira i preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa u iznosu od 80 posto glavnice kredita.

Poslovna banka kreditira i preuzima rizik do 60 posto iznosa ukupnog kredita uz uobičajene instrumente osiguranja. Novi način financiranja namijenjen je poduzetnicima koji novim ulaganjima doprinose povećanju zaposlenosti, izvoza, ostvarenju veće dodane vrijednosti i jačanju konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu i to u sektorima – poljoprivrede, prerađivačke industrije, turizma, te u sektoru vezanom uz projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

Od ukupne investicije mali i srednji poduzetnici moraju osigurati 25 posto sredstava iz vlastitih izvora, a ovisno o kategoriji projekta kamate su u 2012. godini jedan, tri i pet posto. Podjela rizika za velike investicijske projekte provodit će se također u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa. U slučaju velikih investicija HBOR će kreditirati i preuzeti rizik do 50 posto iznosa ukupnog kredita, a poslovna banka kreditirat će i preuzeti rizik od najmanje 50 posto iznosa ukupnog kredita. U ovom modelu kamatna stopa ukupnog kredita bit će ponderirani prosjek kamatnih stopa izravnog kredita HBOR-a i kredita poslovne banke. Osim za investicijska ulaganja HBOR će preuzimati 50 posto rizika uz jamstvo HAMAG Investa i po programu namijenjenom za pripremu proizvodnje.

HAMAG Invest izdavanjem jamstava omogućuje ovu podjelu rizika između banaka i HBOR-a. Liović je posebno naglasio jamstvo na prvi poziv kao prvokalsno jamstvo na koje banke mogu računati.
- Umjesto da služi kao posljednje utočište za projekte koje banke ne žele finacirati, HAMAG Invest će se sada fokusirati na kvalitetne projekte koji nemaju dovoljno vlastitih instrumenata osiguranja - rekao je Liović, dodavši da se obvezuju rješiti svaki zahtjev za odobrenje jamstva u 7 radnih dana. Start-up poduzetnici se sada mogu prvo obratiti HAMAG-u koji će im izdati jamstvo u iznosu od 80 posto, na račun kojeg će moći ispregovarati bolje uvjete u bankama.

Kod programa za likvidnost, koji je namijenjen poduzetnicima starijima od dvije godine, povećan je iznos jamstava s 1,5 na 2,5 milijuna kuna. - Neće se spašavati propale tvrtke, već podržavati one projeti koji imaju budućnost na tržištu - rekao je Liović, dodavši da sad na stolu imaju oko 80 projekata. Iznio je podatak da je lani prosječna potpora za nove poduzetnike iznosila 6 tisuća kuna, a da je sada kroz Poduzetnički impuls povećana na 87 tisuća kuna.
HAMAG Invest će, kako je najavljeno, pomagati poduzetnicima i da pronađu inevstitore, a na jesen bi trebo biti objavljen katalog investicijskih projekata u segmentu malog i srednjeg poduzetništva.

Kao što otprije poznato, cilj je da HAMAG INVEST bude potpora zakonodavcu za predlaganje mjera uklanjanja birokratskih i ostalih prepreka za investiranje. Liović je podsjetio da se povećao Jamstveni fond Agencija s 1 na 2 milijarde kuna te se novi jamstveni programi usklađuju s kreditnim linijama poslovnih banaka i HBOR-a te se prilagođavaju potrebama poduzetnika i projekata. Uvela su se jamstva za Leasing i činidbena jamstva, značajno se poboljšavaju uvjeti financiranja inovacija te se povećaju maksimalni iznosi jamstava po programima.

Vezani članci

HBOR: Od 2,7 milijardi odobrenih kredita, 2 milijarde za izvoznike

Politika netalasanja skupo stajala domaće građevinare

DORH: Šegonov kredit bio je zakonit

Kristijan imenovan novim šefom HBOR-a

Milanović: Ja vodim Vladu, ne znam ništa o kreditima u HBOR-u



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Poslovna scena

Ivana Šoljan nova članica Uprave IN2

Ivana Šoljan nova članica Uprave IN2

Tvrtka IN2 ima novu članicu Uprave - Ivanu Šoljan. Na novoj će poziciji Ivana Šoljan biti zadužena za planiranje strategije i koordinaciju rada Grupe te marketing i prodaju, uz posebni ...

Poslovna scena

Japanski Merubeni preferentni ponuditelj za TE Plomin C

Japanski Merubeni preferentni ponuditelj za TE Plomin C

Hrvatska elektroprivreda je utvrđivanjem rang liste ponuditelja završila drugu fazu postupka odabira strateškog partnera za izgradnju i upravljanje blokom C Termoelektrane Plomin.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Stranim investitorima treba omogućiti kupovinu hrvatskog državljanstva

Stranim investitorima treba omogućiti kupovinu hrvatskog državljanstva

ZA

Saša Cvetojević

37%

PROTIV

Damir Novotny

63%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 4.rujna 2014. 12:00