Privatizacija Borova trenutačno nije strateški cilj

Borovo kao najveći obućarski lanac trgovina u Hrvatskoj, sa 105 maloprodajnih mjesta, mora povećati udio robe vlastite proizvodnje u prodaji, istiskujući pritom dalekoistočnu robu iz svojih trgovina, kaže novi predsjednik Uprave Hrvoje Merki najavljujući ozbiljne promjene u poslovanju te državne tvrtke. Privatizacija trenutačno nije strateški cilj, dodaje Merki, s obzirom da je znatan dio nekadašnje imovine Borova u republikama bivše Jugoslavije još uvijek predmet sudskih sporova, ponajprije u Srbiji, Makedoniji i Republici Srpskoj u BiH. Nakon analize stanja napravljen je nacrt plana restrukturiranja Borova, koji je predstavljen vodećim ljudima agencije AUDIO i Ministarstvu gospodarstva, koji su dali suglasnost za opstanak Borova i potpuno novi smjer.

Za početak su zbog lošeg poslovanja smijenjeni direktori tvrtki kćeri, uveden je centralizirani proces nabave i marketing kojim planiraju napraviti zaokret na tržištu. Maloprodajna mreža, koja nije obnavljana dugi niz godina, trebala bi doživjeti veliki 'make-over'. To je ujedno bio i jedini prodajni kanal za Borovo, što je rezultiralo strelovitim gomilanjem zaliha gotove robe od 2007. U borovskim trgovinama na policama je, kaže Merki, nevjerojatnih 64 posto dalekoistočne, unaprijed plaćene robe i 13,9 posto domaćih komisionara, a samo je 22 posto vlastite robe.

Inače, račun tvrtke Borovo d.d. blokiran je još od 1994., a sve tvrtke kćeri lani su poslovale s manjim ili većim gubicima. Od 1998. do 2011. sustav Borovo nikada nije poslovao pozitivno iz redovnog poslovanja nego se uvijek živjelo od prodaje brojnih nekretnina.
- Kratkoročna zaduženost dosegla je vrhunac podizanjem kredita za tekuću likvidnost i isplatu plaća, a jedino suvislo, ali prema svim informacijama daleko preplaćeno, bilo je ulaganje u obnovu pogona Tvornice kožne obuće 2009., koja je danas jedna od najmodernijih u Europi. Šokirali su me ekstremno loši radni uvjeti u nekim pogonima Valjara i Gumena obuća - kaže Merki, dodajući da će detaljan uvid biti moguć nakon završetka izvanredne revizije poslovanja u zadnje dvije godine.

Dosad su odrađeni sastanci s dobavljačima koji su pristali povećati popuste, s većinom komercijalnih banaka i HBOR-om te sindikatima i radnicima. Obavljeni su sastanci, dodaje Merki, i s talijanskom tvrtkom, potencijalnim kupcem dijela tvrtke Borovo-Gumitrade. Otvoreno je devet outlet-trgovina, u tijeku je osnivanje središnjeg sektora veleprodaje, a kreće se i u dizajn linije zaštitnih cipela i čizama za naftnu industriju, koja će uz programe za policiju, vojsku i šumarstvo otvoriti novu tržišnu nišu i mogućnost B2B poslovanja.