Porast deviznih depozita građana 87,6 posto

Hrvatski građani u bankama drže gotovo 150 milijardi kuna

Hrvatski građani u bankama drže gotovo 150 milijardi kuna

Kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka u Hrvatskoj u svibnju ove u odnosu na isti mjesec prethodne godine porasli su za 12,8 posto, dok su devizni depoziti, isključujući učinak tečaja, na godišnjoj razini ostvarili minimalan prirast od 0,2 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Štedni i oročeni - kunski i devizni - depoziti domaćih sektora kod banaka u Hrvatskoj u svibnju su iznosili 188,2 milijarde kuna i nominalno su porasli za 1,4 milijardi kuna u odnosu na mjesec prije, ali njihova je promjena u potpunosti bila posljedica učinka deprecijacije tečaja na devizne depozite.
Isključi li se utjecaj slabljenja tečaja, devizni su se depoziti u svibnju povećali za samo 0,1 milijardu kuna, a kunski su depoziti gotovo stagnirali, navode analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a.
Na godišnjoj razini pak, nastavljeni su trendovi prethodnih mjeseci, pa su tako kunski štedni i oročeni depoziti u odnosu na svibanj prethodne godine porasli za 12,8 posto ili za 4,8 milijardi kuna, a devizni depoziti, isključujući učinak tečaja, ostvarili su minimalan prirast od 0,2 posto.
Kunski depoziti na kraju svibnja iznosili su 42,3 milijardi kuna, a devizni 145,9 milijardi kuna.
Po sektorima, štedni i oročeni depoziti stanovništva i nadalje čine stabilnu depozitnu bazu, iako se rast depozita stanovništva usporio, napominju analitičari središnje banke.
Istodobno poduzeća, zbog otežanih uvjeta poslovanja, troše financijsku imovinu, odnosno smanjuju svoje depozite.
Na godišnjoj razini bilježi se prirast kunskih depozita stanovništva od 10,4 posto te pad deviznih depozita poduzeća od 15,5 posto (isključujući utjecaj tečaja).
Kunski depoziti stanovništva na kraju svibnja iznosili su nešto više od 22 milijarde kuna, što je udio od 52,1 posto u ukupnim štednim i oročenim kunskim depozitima. Na godišnjoj razini kunski depoziti građana povećani su za 2,1 milijardu kuna.
Kunski depoziti poduzeća na kraju svibnja ove godine iznosili su pak 10,4 milijarde kuna, što je udio od 24,8 posto. Devizni depoziti trgovačkih društva na kraju petog ovogodišnjeg mjeseca iznosili su pak 14,2 milijarde kuna, s udjelom od 9,7 posto u ukupnim deviznim depozitima.
Udio deviznih depozita stanovništva u ukupnim deviznim depozitima kod banaka povećan je pak na 87,6 posto. Građani su krajem svibnja u bankama imali ukupno 127,8 milijardi kuna deviznih depozita. Iz toga proizlazi da hrvatski građani u bankama drže, u kunama i deviznim valutama, 149,8 milijardi kuna.
Tako su građani na kraju svibnja imali ukupno gotovo 150 milijardi kuna štednih i oročenih (deviznih i kunskih) depozita, što je udio od gotovo 80 posto u ukupnim depozitima domaćih sektora kod banaka u Hrvatskoj.

Vezani članci

Bruto inozemni dug Hrvatske na rekordnih 108 posto BDP-a

4 milijarde kuna koje uplaćujemo u EU sve su veći uteg za fiskalnu konsolidaciju

Jesu li banke u Hrvatskoj otporne na šokove?

Stečaj Nava banke 28. u posljednjih 15 godina

HNB predložio otvaranje stečajnog postupka nad Nava bankom



Komentiraj
Ukoliko želite komentirati članak morate biti prijavljeni.
Tržište kapitala

Dionica Ericssona Nikole Tesle povukla Crobex ispod 1.800 bodova

Dionica Ericssona Nikole Tesle povukla Crobex ispod 1.800 bodova

U skromnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi, Crobex indeks spustio se danas ispod 1.800 bodova po prvi puta od početka srpnja, ponajviše pod utjecajem pada cijene dionice Ericssona Nikole Tesle za ...

Tržište kapitala

Zašto nisu zaživjeli krediti u japanskim jenima

Zašto nisu zaživjeli krediti u japanskim jenima

Šef UniCredita Federico Ghizzoni ovih je dana u intervjuu za Večernji list precizno dijagnosticirao globalnu bankarsku logiku koja je kulminirala slučajem 'švicarac'.

Pratite Lider na društvenim mrežama

Facebook, Twitter, LinkedIn, Google+

Pošalji
Liderovi blogovi

Liderov Fight club u tijeku

Poljoprivreda može biti profitabilna i uz manje poticaje

Poljoprivreda može biti profitabilna i uz manje poticaje

ZA

Jan Marinac

75%

PROTIV

Mato Brlošić

25%

Očekujemo i Vaš glas.

Glasanje otvoreno do 28.kolovoza 2014. 12:00